Kina je već dugo predvodnik tehnološkog napretka i ambicioznih znanstvenih pothvata. U nevjerojatnom pothvatu, kineski znanstvenici i inženjeri krenuli su s projektom bušenja rupe koja doseže neviđenu dubinu od 10 tisuća metara u Zemljinoj kori. Ovaj ambiciozni pothvat ima potencijal za otključavanje novih znanstvenih otkrića i pružanje vrijednih uvida u geološke misterije našeg planeta, piše Bloomberg.
Primarni cilj projekta dubokog bušenja je dublje razumijevanje Zemljine strukture, geodinamike i tektonskih procesa. Prodiranjem u Zemljinu koru na takvim dubinama, znanstvenici se nadaju da će doći do ključnih geoloških uzoraka, pratiti seizmičku aktivnost i prikupiti podatke o geotermalnim gradijentima.
Prodiranjem do dubine od 10 tisuća metara, istraživači mogu ispitati iznimno stare stijene i formacije koje su do sada ostale skrivene ljudskom promatranju. Ovi uzorci imaju potencijal otkriti informacije o Zemljinoj povijesti, rasvijetliti nastanak kontinenata, kretanje tektonskih ploča i evoluciju života na našem planetu.
Bušenjem Zemljine kore znanstvenici mogu analizirati sile koje djeluju duboko unutar Zemlje, poput tektonike ploča, stvaranja magme i stvaranja mineralnih resursa. Još jedan uzbudljiv aspekt ovog projekta je prilika da se proučavaju geotermalni gradijenti na takvim dubinama. Geotermalna energija ima ogroman potencijal kao čist i obnovljiv izvor energije.
Chinese scientists have begun drilling a 10,000-meter hole into the Earth’s crust, as the world’s second largest economy explores new frontiers above and below the planet’s surface https://t.co/YiXFGXpsDQ
— Bloomberg (@business) May 31, 2023
Bušenje do dubine od 10 tisuća metara predstavlja brojne tehničke izazove. Ekstremni pritisci, visoke temperature i abrazivne stijene čine ovaj pothvat vrlo zahtjevnim. Kako bi se uhvatili u koštac s ovim preprekama, kineski znanstvenici razvijaju najsuvremenije tehnologije bušenja i opremu koja može izdržati ekstremne uvjete na takvim dubinama. Ove inovacije uključuju napredna svrdla, specijalizirane tekućine za bušenje i robusne sustave kućišta, čime se osigurava sigurnost i učinkovitost rada.
Nešto slično su probali ruski znanstvenici još za vrijeme SSSR-a. Oni su 1970-ih dosegli dubinu od 7 tisuća metara, a dublje nisu mogli ići jer su im se svrdla počela topiti. Do danas je Kola bunar, kako su ga nazvali Rusi, najdublja rupa napravljena ljudskom rukom, no pitanje je koliko dugo će još nositi tu titulu.
