Mix

Nicolas Cage glumi Nicka Cagea! Moraš pogledati ovaj film snimljen u Hrvatskoj. Mi jesmo, evo što mislimo

Nick Cage
Nick Cage Foto: Folder.hr

Nicolas Cage proživljava renesansu. I mi smo spremni.

Nije mu trebao Quentin Tarantino za oživljavanje karijere, sam je izabrao uloge kojima će se vratiti u gornji ešelon glumačkih božanstava. Nedavno je imao fazu u kojoj je postao simbol za nerazumljivo nasumično biranje uloga – to je radio nešto lošije od Oscara Isaaca te nešto bolje od Brucea Willisa. Film JiuJitsu je bio čudan projekt koji sam odgledao s kažiprstom na desnoj strelici tipkovnice za fast-forward. U njemu je Cage glumio… A ni ne sjećam se više što. Nekog izgubljenog šamana ili majstora borilačkih vještina. Što Nicolas Cage fizički nije mogao kvalitetno utjeloviti pa su pribjegli brzim rezovima i kaskaderima koji su očigledno dvadesetak godina mlađi. Ili imaju dvadeset godina više treninga u rukama i nogama. Tu sam nepravedno prekrižio Nicolasa Cagea. Kao da sam zaboravio o kome se radi. I onda…

Prošle godine Pig.

Ove godine Nepodnošljiva težina velikog talenta. Očito je. Nicolas Cage je u formi.

Za Piga sam se bojao da će biti Cageova verzija Johna Wicka gdje nastrada prase umjesto psa, ali sam dobio nešto što nisam nikad očekivao. Cage je odglumio savršeno. Čak i u trenucima tišine.

Došle su vijesti da se snima film u kojem će Nicolas Cage glumiti samog sebe. Prva reakcija? “Ovo će biti ili najbolje ikad ili najgore ikad, nema između.” I nema između. Svjestan sam da je prošla tek trećina godine, ali mi je Nepodnošljiva težina velikog talenta najzabavniji film godine. Najbolji? Pri vrhu je svakako, ali ima još nekoliko snažnih kandidata od kojih bi svaki mogao predvoditi moju listu – ovisno o raspoloženju.

Cage je nekoliko puta odbio ovaj projekt, ali je omekšao i pristao kad mu je redatelj poslao osobno pismo. Cage je taj lik. Koji će omekšati zbog pisma.

Ovdje glumi fiktivnu verziju sebe, verziju sebe kakvom ga vjerojatno Internet generacija doživljava. U filmu je spreman oživjeti karijeru, treba mu ta jedna uloga. Samo u jednom monologu filmskom producentu je Cage (i fiktivni i stvarni) pokazao koliko vlada glumačkom vještinom, čak i kada pretjeruje. Ulogu ipak ne dobije, ali stigla je druga poslovna ponuda. Mora otići u Španjolsku na rođendansku zabavu svog superfana. Nevoljko pristaje. Na dolasku u filmsku Španjolsku, a stvarnu Hrvatsku (oko Dubrovnika) – Cage otkriva da uplivava u ralje kriminala. Agenti CIA-ja ga zaustavljaju i žele da im pomogne u misiji svrgavanja okrutnog kriminalca. Uvjereni su da je taj kriminalac zapravo bogataš Javi na čiju zabavu Cage ide. Tu stajem s radnjom, ne želim ništa spoilati, želim da otkrijete i sami.

Javi i Cage uživaju u Španjolskoj, raspravljaju o filmovima, a Cage u jednom trenutku kaže kako je nemoguće imati jedan omiljeni film. Upletu se u raspravu o filmovima, a jedan film iznimno drag mom srcu i podcijenjeni dragulj suvremenog filmskog stvaralaštva također biva spomenut.

Cage oduševljava svojim postojanjem, ali možda najveće otkriće ovog filma je Pedro Pascal! Stvorio sam averziju prema Pascalu zbog uloge u nastavku Wonder Woman, ali nije on kriv, materijal je kriv. U mojim očima, ovdje se potpuno iskupio. Pascal glumi Javija, čovjeka opčinjenog Cageom. Cage i Pascal imaju nevjerojatan odnos na ekranu, kemija između njih je postojana i vratila nas je u najbolje dane “buddy komedija”, već pomalo zaboravljenog žanra. Pascalu u očima možeš pročitati koliko voli Cagea, što nije daleko ni od istine u stvarnom životu. Takva dječačka opčinjenost dugo nije bila ovako odrađena na velikim ekranima. Bar koliko se ja sjećam, a gutam mainstream filmove na tjednoj bazi.

Puno toga se otkrilo i u traileru, ali nisu sve dobre fore ispucane u traileru. Samoreferencijalni humor je itekako prisutan, Cage izgleda kao da se zabavljao prilikom snimanja ovakvog meta-filma, a film je pronašao savršenu granicu između bizarnog, parodirajućeg i samosvjesnog.

Film kroz radnju evoluira. Počinje kao egzistencijalna i obiteljska drama, pretvara se u buddy komediju da bi na kraju postao punokrvni akcijski film vrijedan najslavnijih dana Cageove karijere. Ironično, čini se da opet dolaze ti dani.

Zamjerku pronalazim u nešto dužem trajanju filma, a scene s agentima CIA-ja me se nisu dojmile, moglo je i bez njih. Imao sam dojam da bi se ritam filma poremetio svaki put kad bi se Tiffany Haddish pojavila na ekranu. Ne zbog nje kao glumice već čitavog podzapleta sa tajnim agentima.

Usprkos malenim manjkavostima, ovaj film je jedinstveno kino iskustvo. Zaslužuje biti pogledan, pogotovo u kinu! Dosta ti je prosječnih filmova, recikliranih franšiza, rebootova tisuću puta probavljenih intelektualnih vlasništva? Glasaj s parama. Otvori novčanik, plati ulaznicu u kinu. Da, možda je samo kap u moru, ali to je jedini način na koji će veliki studiji skužiti kako je moguće stvarati originalne filmove bez oslanjanja na Star Warse, Marvel i “blockbuster književne predloške”.

Možeš ovaj film pogledati i sam, ali će se doživljaj višestruko povećati ako se zavališ u kino-naslonjač u društvu prijatelja koji poznaje/poznaju lik i djelo Nicolasa Cagea.

Od nas preporuka. 8/10 za prvo gledanje i oduševljenje. Naknadna gledanja bi mogla ovaj film smjestiti na solidnih 7/10.