[ANKETA] Što nakon osnovne, srednje ili fakulteta – kakvi su tvoji planovi za budućnost?

Institut za društvena istraživanja (IDI) je u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu proveo istraživanje u 28 osnovnih škola u Zagrebu pod nazivom “Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)”.

Prvi nalazi objavljeni su jučer, 11. rujna na službenim stranicama Instituta (idi.hr). Studija je provedena na uzorku od 1050 učenika sedmog razreda i 1062 učenika četvrtog razreda, a rezultati pokazuju da mlađi pokazuju višu razinu optimizma po pitanju svojih mogućnosti i budućnosti Hrvatske i svijeta.



Stariji i bolji učenici sedmog razreda nešto su kritičniji, vjerojatno pod utjecajem medija, roditelja i okruženja. Oni najpozitivnije procjenjuju budućnost Europe i svijeta, a budućnost Hrvatske procjenjuju lošom.



'Učenici četvrtog razreda još nemaju razvijeno realno sagledavanje stanja u društvu. To nije neobično s obzirom na njihovu dob. Učenici sedmog razreda, putem razgovora s članovima obitelji i vršnjacima te kroz medije, stječu bolji uvid u društveno stanje. Pretpostavljamo da bi u uzorku srednjoškolaca očekivanja vezana uz budućnost bila još negativnija nego ona učenika sedmog razreda', objasnio nam je Josip Šabić, suradnik na projektu.

Zanimljivi su i rezultati koji pokazuju ono što učenici sedmog razreda traže od budućeg posla – najbitnije im je da rade ono što vole, a potom i sigurnost posla. Naravno, žele posao koji je dobro plaćen i koji im omogućuje razvoj i većinom su 'timski igrači'. Samostalnost, poduzetnost i proaktivnost u poslu su im relativno nebitni, kao i eventualna slava koju bi im posao mogao donijeti.


Trenutne preferencije u vezi s budućim poslom sugeriraju da učenicima nedostaje poduzetničkog duha. Međutim, oni kroz srednjoškolsko i visoko obrazovanje stječu dodatne kompetencije i povjerenje u vlastite sposobnosti te se upoznaju s mogućnostima i preprekama na tržištu rada. Stoga je vjerojatno da će se dio njih ipak orijentirati ka realizaciji vlastitih projekata i ideja. Pritom je izrazito važno ono što i sudionici našeg istraživanja sami prepoznaju – da odaberu ono što vole i u čemu će se rado razvijati', utješno je prokomentirala Jelena Matić, suradnica na projektu.

Veliku važnost pridaju obrazovanju – čak 75% ispitanika želi završiti fakultet, iako neće svi uspjeti, sasvim je izvjesno. Strukovno obrazovanje relativno je nepopularno i čini se da su o njemu učenici premalo informirani.

'Istraživanje je pokazalo da su čak i učenici sedmog razreda, kojima se odluka o odabiru srednje škole poprilično približila, nedovoljno informirani o tome koje srednje škole postoje, posebno kad je riječ o strukovnim školama. Kako bi mogli donijeti informiranu odluku o odabiru škole, važno je da učenici na vrijeme dobiju kvalitetne informacije o srednjoškolskim programima. Smatramo da bi bilo najprikladnije kada bi informacije o mogućnostima u svijetu rada dobivali u svojoj školi. Naravno, ovaj proces trebao bi biti koordiniran u dogovoru s ministarstvima obrazovanja i rada', složili su se oboje naših sugovornika, Josip Šabić i Jelena Matić.

Foto: Pixabay / Idi.hr

M.Z.Pročitajte još:

[ANKETA] Budi dio velikog istraživanja - koji će fakulteti ove godine biti najpopularniji u Hrvatskoj?

Koliko prepisuju učenici u Hrvatskoj i gdje najviše? Istraživanje u četiri županije je otkrilo puno toga

Srednjoškolci iz ovih hrvatskih gradova slabo čitaju i slušaju cajke