Hrvatski učenici u osnovnim i srednjim školama provode manje vremena nego njihovi europski vršnjaci. Tako naši osnovnoškolci prema podacima Europske komisije u prosjeku imaju 427 nastavnih sati u godini, a europski vršnjaci u školi provode čak 738 sati, hrvatski srednjoškolci sjede u školi 637 sati, europski u prosjeku borave u školi 877 sati.
Dok u razvijenim EU zemljama djeca dulje borave u školi, ali u toj školi i ručaju i napišu zadaću i posvećuju se predmetima koje su sami odabrali, te sportu i glazbi, kod nas se još očekuje da nakon što provedu 7 sati u školi još doma uče i pišu zadaće. A za odrasle, primjerice zaposlene nitko ne očekuje da nakon osam sati provedenih na poslu još doma rade. Pa zašto to onda očekujemo od djece!? Da ne govorimo o tome da mnoge škole nemaju ručak za djecu u školi u kojoj borave gotovo puno radno vrijeme. Nije normalno, kaže, Burušić, da djeca nakon što dođu iz škole od 13 sati do navečer rade školske zadaće i uče umjesto da ostanu dulje u školi u kojoj će sve to odraditi i doma biti slobodni. Osobito postojeći sustav u nejednak položaj, kaže, dovodi djecu slabije obrazovanih i siromašnijih roditelja koji im pritom ne mogu pomoći. A da više borave u školama takvoj djeci bi se šanse izjednačile s djecom imućnijih i višeoobrazovanih roditelja koji im mogu i pomagati i plaćati instrukcije.
'Postojeći sustav krutog fiksnog kurikula kakav mi imamo za razliku od razvijenih EU zemalja pokazuje da na njega učenici reagiraju negativnim psihološkim reakcijama. Prirodna rekacija na to je nezadovoljstvo djece, stres, anksioznost i niz drugih negativnih posljedica. Nisu svi jednako zainterasirani za sve, niti su se jednako mogu baviti svime. To su razvijene zemlje odavno prepoznale i nude djeci više izbornih predmeta u školi, ali i sportske i kreativne sadržaje', govori Burušić kako prenosi Večernji list. Da je postojeći školski sustav dobar ne bi bili ispod prosjeka na PISA testovima i ne bi i prema EK bili ispod prosjeka po znanju iz prirodoslovlja. 'Produljavanjem boravka u školama, ali na način da djeca nakon 12 sati imaju izborne, kreativne sadržaje, sportske aktivnosti drži Burušić ostvarila bi se i veća demokratizacija škole, veći broj aktera bi bio uključen u osmišljavanje sadržaja, ali i liberlizacija školskog sustava jer nije moguće jedan kruti sustav nametnuti za sve škole i pod jednakim uvjetima. No, za drugačiji način organiziranja rada škola nalik onom u razvijenim zemljama koji će biti na korist i dobrobit djece, ali i njihovih roditelja i cijelog društva treba i učitelje i profesore bolje platiti', kaže Burušić. Obrazovni sustav, zaključuje, mora služiti učeniku, roditeljima ali i potrebama društva. I poslodavcima je u interesu imati kvalitetan školski sustav koji skrbi o djeci dok su im roditelji posvećeni poslu, jer neće biti podijeljeni između radnih i obiteljskih uloga.
Foto: Pexels/ Giphy
M.T./ Izvor
Pogledajte još:
Učenici bi uskoro trebali imati mogućnost ostanka u školi i za vrijeme praznika!
Autoprijevoznik sve razbjesnio: Kupiti mjesečnu za bus ovim se učenicima doslovno pretvorilo u nemoguću misiju
Učenik bio nepristojan prema profi - mama se odlučila na kreativnu i sramotnu kaznu