Kako smo već nekoliko puta ponavljali, ove jeseni najam stanova u sveučilišnim gradovima još je i skuplji!
Kako je pokazala analiza domaćeg oglasnika Njuškalo, cijene mjesečnog najma stanova u Zagrebu u godinu dana skočile za 6,63 posto, u Rijeci 6,04 posto, u Varaždinu 8,05 posto, a u Splitu i Zadru čak 17 posto.
Više od 10 posto poskupio je najam u Osijeku i u Puli, a u Dubrovniku se ove jeseni za mjesec dana najma treba izdvojiti 16 posto više u odnosu na prošlu.
Ništa ispod 500 eura mjesečno, bez cimera od 4000 kuna nadalje
Ne čudi da su upravo stanovi na obali najviše poskupjeli, no ovo na studentski budžet vrši dodatan financijski pritisak s kojim se sve teže nositi. O stanovanju u privatnom smještaju bez jednog ili više cimera gotovo da i nema govora, a sve su popularnije opcije i privatni domovi, kojih je u Zagrebu sve više.
"Nema dvosobnog stana - soba plus dnevni boravak - ispod 500 eura mjesečno. Plus režije, naravno", kaže mlada Dubrovkinja koja studira u Zagrebu. "Ovisi i o tome na što se stan grije, na struju ili na plin. A te iznose ćemo saznati kad počne sezona grijanja", govori za Dubrovački vjesnik buduća pravnica i dodaje da je teško naći "normalan stan", a da odgovaraju cijena i lokacija.
Njezina prijateljica i kolegica s faksa odlučila se za privatni dom, kakvih je u Zagrebu sve više. To je, nakon državnih domova, najjeftinija opcija, čak i ako se uzmu u obzir jednokrevetne sobe jer se režije ne plaćaju, nego su uračunate u cijenu doma.
U privatnom smještaju, čak i s cimerom, studenti moraju izdvojiti najmanje 1500 do 2000 kuna plus režije, što poskupljuje troškove života.
Bez cimera sve je još puno teže. Samački studentski život na taj način košta i više od 4000 kuna mjesečno, tvrde ovi studenti, posebno ako je stan starije gradnje pa prozori propuštaju toplinu, a stan još traži i ulaganja koja vam stanodavac, ako je "zaguljen", ne priznaje u troškove najma.
Privatno stanovanje je "užas", ako nemate primanja
Zbog svih tih troškova studenti, čiji su roditelji većinom ljudi s prosječnim primanjima, a ona su u Hrvatskoj tragična, često pribjegavaju honorarnim poslovima. Tako pomažu roditeljima financirati njihov studij u drugim gradovima.
"Privatno stanovanje je za jednog studenta bez primanja, blago rečeno, užas", slažu se studenti u Zagrebu. "Imaš onoliko para koliko su ti roditelji voljni i sposobni dati. Ako su prosječni, neće ti baš moći puno dati jer je stanovanje skupo. Preporuka je pronaći cimera ili više njih. Osim što dijelite troškove, dijelite i kućne poslove, a imate i društvo. Ako imate sreće, cimeri vam postanu kao braća, dijelite dobro i zlo", mišljenja su.
Dvosobni i trosobni stanovi površine 40 do 80 m2 iznajmljuju se po cijeni od 400 do 800 eura, a u Zagrebu su najtraženiji oni koji su u blizini raznih fakulteta ili su dobro povezani s njima. Najmodavci često od budućih stanara zahtijevaju polog od jedne mjesečne najamnine kako bi osigurali svoju imovinu i zaštitili se od eventualnog ranijeg otkazivanja stana.
"Plaćam oko 300 eura sve, s režijama. Imam cimera, pa mi je puno lakše podijeliti sve troškove. U stanu smo koji plaćamo povoljno s obzirom na lokaciju. Stan nam je oko 3000 kuna, ali režije su nam ogromne. Čak i sad preko ljeta, dok cimera nije bilo, a ja radio po cijele dane, režije su nam bile oko tisuću kuna. Preko zime bude i puno više kada počnu stizati obračuni, a što će sada biti kad je sve poskupilo, ne smijem ni misliti", kaže jedan student koji je pri kraju studiranja.
Dosta bolja opcija zbog troškova je dobiti mjesto u državnom domu, ali to je za mnoge nemoguća misija. U privatnim studentskim domovima cijene se kreću oko 1700 do 2500 kuna sa svim režijama, pa i hranom.
Domenika je malo bolje upućena u cijene najma stanova po Zagrebu. "Znam da svi gazde dižu cijene, znam da je sve jako poskupilo, nema stana ispod 500-tinjak eura. Najbolje prolaze oni koji su već nekoliko godina kod istih gazda pa im zadrže iste cijene", rekla je.