Kodakova prva digitalna kamera
Danas nitko više ne misli na Kodak – otkad je svijet fotografije itekako postao digitalan.
Kodak je propao jer se nije prilagodio svijetu digitalne fotografije, ali su zapravo prvi imali digitalnu kameru. Bila je teška 4 kilograma te je bilježila fotografije veličine 100×100 piksela – a fotografije su bile sačuvane na audio kazetama. Da, čudnovato. Prototip je nastao 1974. godine, ali je Kodak napustio projekt jer su vjerovali u analogno.
Magnavox Odyssey
Atari je prvi imao konzolu koju su svi željeli, ali Magnavox je bio prva komercijalno dostupna konzola za igranje kod kuće. Ono što je bilo posebno su komadi plastike sa isprintanom “grafikom” jer je sama konzola mogla samo proizvesti točke i linije. Zamisli da se na ekranu pomiče cesta, a na TV-u imaš naljepljen automobil. Kontroler je također bio poseban – s bočnih strana su bila dva potenciometra, jedan za horizontalno kretanje po ekranu, drugi za vertikalno.
Macintosh PowerBook 500
Trackpad danas imaju sva prijenosna računala, ali se šira javnost susrela s ovim oblikom interakcije s računalom u Macintoshevom Powerbooku 500. Danas ga se gotovo nitko ne sjeća osim fanatičnih poznavatelja Appleove povijesti. Ovo prijenosno računalo iz 1994. godine spada u muzej.
IBM Simon
Ime mu bijaše Simon Personal Communicato. U jednom uređaju touchscreen i telefon. Uz ugovornu obvezu na dvije godine, ovaj uređaj je mogao biti vaš za 899 dolara davne 1994. Nije bio megauspješan iako je mogao zvati, ali i slati mailove i faksove.
MPMan F10
Danas svaka baba sluša Matu Bulića na svom “smarfonu”, ali nekoć su samo veliki fanovi glazbe imali prijenosne digitalne svirače glazbe. Prvi komercijalno dostupan MP3 player je bio upravo ovaj. Imao je 32 MB memorije za pohranu pjesama, što je 5-6 standardno enkodiranih pjesama. Cijena mu je bila 400 današnjih dolara davne 1998. godine. Ah, skromni počeci i gle nas gdje smo danas. Na fotografiji je mlađi brat F20, ali jasno ti je dokle smo dogurali.
Motorola MicroTAC
Fotografija: Andrey Blumenfeld / Shutterstock.com
Iz 1989. godine, izgleda kao gadget od Ninja Kornjača, a bio je i model za brojne igračke iz našeg djetinjstva koje su zvukom iritirale naše roditelje.
Pebble pametni sat
Kad je izašao prvi Pebble davne 2012. godine, Kickstarter je cvjetao. Sat su financirali ljudi koji su vjerovali u proizvod, a kampanja je skupila preko 10 milijuna dolara. Ostali brandovi su brzo pohvatali konce i već tri godine kasnije su i veliki igrači kao Apple i Samsung bili dostupni na tržištu. Fitbit je progutao kompaniju i Pebble je ostao dio povijesti na koji se polako zaboravlja. Baterija je na originalnom Pebbleu trajala zauvijek jer je imao e-ink ekran, kao i e-book čitači – što znači da se baterija trošila samo pri promjeni sadržaja na ekranu. Ah divote li, počivao u miru.