Glazba ponekad može biti lijek. Koliko si se puta izdeprimirao i jedva čekao da se konačno vratiš kući, staviš slušalice i pustiš omiljenu pjesmu da te oraspoloži? Možda bi trebao isto to pokušati i kada osjećaš fizičku bol. Istraživači kažu da melodije koje preferiramo mogu biti moćni lijekovi protiv bolova.
Odavno je utvrđeno da glazba ublažava bol, a nedavna istraživanja sugeriraju da se učinak može pojaviti čak i kod beba. Sada, istraživači kažu da postoje dokazi da su emocionalni odgovori koje stvara glazba također važni.
„Možemo približno reći da je omiljena glazba smanjila bol za oko jedan bod na ljestvici od 10 točaka, što je barem jednako snažno kao lijek protiv bolova bez recepta kao što je pod istim uvjetima. Glazba koja pokreće može imati čak i jači učinak”, rekao je Darius Valevicius, prvi autor istraživanja sa Sveučilišta McGill u Montrealu u Kanadi, piše The Guardian.
Ispitanicima pušali glazbu dok su osjećali bol
Pišući u časopisu Frontiers in Pain Research, Valevicius i kolege izvještavaju kako su zamolili 63 zdrava sudionika da dođu u Royev laboratorij za bolove u kampusu McGill, gdje su istraživači koristili sondu za zagrijavanje područja na lijevoj ruci koja daje osjećaj sličan onome kada nam je vruća šalica kave prislonjena na kožu.
Dok su prolazili kroz proces, sudionici su slušali dvije svoje omiljene pjesme, opuštajuću glazbu odabranu za njih, kodiranu glazbu ili tišinu. Kako su se glazba, zvuk ili tišina nastavljali, od sudionika se tražilo da ocijene intenzitet i neugodnost boli.
Svaki je sudionik iskusio svako stanje oko sedam minuta, unutar kojih se dogodilo osam stimulacija boli i osam ocjena. Kada je auditorno razdoblje završilo, sudionici su zamoljeni da ocijene ugodnost glazbe, svoje emocionalno uzbuđenje i broj „zimica“ koje su doživjeli, fenomen povezan s iznenadnim emocijama ili pojačanom pažnjom, koji se može osjetiti kao trnci, drhtavica ili naježenost.
Omiljena pjesma im ublažila bolove
Rezultati otkrivaju da su sudionici ocijenili bol kao manje intenzivnu za oko četiri boda na ljestvici od 100 bodova, i manje neugodnu za oko devet bodova, kada slušaju svoje omiljene pjesme u usporedbi s tišinom ili kodiranim zvukom. Za njih odabrana opuštajuća glazba nije polučila toliki učinak.
Valevicius je rekao da je malo vjerojatno da se rezultati svode na nagađanje.
„Pronašli smo vrlo jaku korelaciju između ugodnosti glazbe i neugodnosti boli, ali nultu korelaciju između ugodnosti glazbe i intenziteta boli, što bi bilo malo vjerojatno otkriće da se radilo samo o placebu ili efektima očekivanja“, rekao je.
Daljnji rad je otkrio da je glazba koja izaziva naježenost povezana s nižim intenzitetom boli i neugodnošću boli, pri čemu su niži rezultati za potonju također povezani s glazbom ocijenjenom ugodnijom.
Glazba koja pokreće se pokazala najuspješnijom
„Razlika u učinku na intenzitet boli podrazumijeva dva mehanizma, zimica može imati fiziološki senzorski učinak, blokirajući uzlazne signale boli, dok ugodnost može utjecati na emocionalnu vrijednost boli bez utjecaja na osjet, dakle više na kognitivno-emocionalnoj razini koja uključuje prefrontalna područja mozga“, rekao je Valevicius, iako je upozorio da je potrebno više rada za testiranje ovih ideja.
I ugodnost glazbe i zimica ocijenjeni su više za pokretne ili gorko-slatke pjesme, iako izravni učinci takvih melodija na bol nisu bili jasni.
Istraživači kažu da još nije poznato hoće li glazba koja pokreće imati sličan učinak stvaranja zimice kod onih koji je ne vole ili su ljudi koji preferiraju takvu glazbu jednostavno skloniji naježiti se kada slušaju omiljenu glazbu. Štoviše, kažu da bi veličina studije mogla značiti da se neki odnosi ne mogu otkriti, dok se opuštajuća glazba možda nije puštala dovoljno dugo da bi se vidio učinak.