Raznim istraživanjima, anketama i upitnicima pokušava se doći do nekih statističkih podataka o trenutnom stanju na tržištu rada: koliko je zaposlenih, koliko ljudi studira, koje su im plaće i slično.
Kroz svoje osnovno i srednjoškolsko obrazovanje učenici slušaju o važnosti upisa, a onda i završetka fakulteta jer će im to pomoći u bržem pronalaženju posla, ali i osiguravanju boljih primanja. No, je li uistinu takvo i stvarno stanje na našem tržištu? Agencija za znanost i obrazovanje objavila je Analizu istraživanja zapošljivosti diplomiranih studenata 2020. godine, koji su diplomirali u akademskoj godini 2018./2019. Kako navode, anketu je ispunilo skoro 4 tisuće diplomiranih studenata.
Ocjene - najviše vrlo dobrih
Istraživanje je pokazalo nekoliko iznimno zanimljivih činjenica. Kako stoji, 60 posto ispitanika koji su sudjelovali u ovom istraživanju završili su svoje studije sa ocjenom vrlo dobar, njih 60,7 posto. Njih 20 posto je svoje studije završilo s izvrsnom ocjenom i 18,7 posto s ocjenom dobar.
Usporedno s ocjenama iz srednje škole, AZVO piše kako je značajan broj studenata koji su iz srednje škole došli s odličnim uspjehom, njih 59,7 posto na visokom učilištu prelazi na ocjenu vrlo dobar, 12,8 posto na ocjenu dobar, a samo 27,2 posto ispitanika ostaje na najvišoj ocjeni izvrstan.
Nisu popustili s ocjenama
Studenti koji su u srednjoj školi imali prosjek ocjena vrlo dobar u najvećoj mjeri, njih 62,4 posto taj prosjek zadržavaju i na visokom učilištu, 13,3 posto njih prelazi na prosjek izvrstan, a 23,5 posto na prosjek dobar.
Konačno, čak 52,9 posto studenata koji su u srednjoj školi imali prosjek ocjena dobar, na visokom učilištu prelaze na ocjenu vrlo dobar, 5,8 posto na izvrstan, a samo 2,6 posto spušta se na ocjenu dovoljan.
Najviše ih je zaposleno u struci
Naredni dio upitnika ispitivao je trenutno stanje zaposlenosti ispitanika. Prema ovim rezultatima, najveći dio ispitanika njih, 28,8 posto zaposlen u struci na puno radno vrijeme na neodređeno. Nešto manje, 19,8 posto ispitanika i dalje studira, 15,7 posto je i dalje nezaposleno. Na ugovor na određeno u struci, i s punim radnim vremenom, zaposleno je 12,5 posto ispitanika, i 7 posto ih je zaposleno izvan struke na određeno radno vrijeme, te nešto manje, 6,5 posto ih je zaposleno izvan struke na neodređeno. Na stručnom osposobljavanju nalazi se 4,1 posto ispitanika.
Što su studirali zaposleni u struci?
Prema njihovoj analizi, vidljivo da je najveći broj ispitanika, njih 86,9 posto koji su završili integrirane preddiplomske i diplomske studije je zaposleno, te ih je značajno manji broj nezaposlen, samo 7,4 posto, dok je 3,5 posto njih na stručnom osposobljavanju.
Ispitanici s preddiplomskih sveučilišnih studija u najvećoj mjeri, 56,3 posto nastavljaju studirati, zaposleno ih je samo 29,3 posto, a nezaposleno čak 9,3 posto.
„Ovi su podatci dobar pokazatelj da u Republici Hrvatskoj tržište rada u velikoj mjeri ne prepoznaje prvostupnike sa sveučilišnih studija ili da dodiplomski sveučilišni studiji ne osiguravaju potrebne kompetencije za prelazak na tržište rada“, pišu u pojašnjenju dobivenih podataka iz AZVO-a.
18 posto diplomaca nema posla, a još je gore doktorandima!
Najveći dio ispitanika koji su završili diplomske sveučilišne studije, njih 74,5 posto je zaposlen.
„Kod ovih ispitanika, koji su diplomirali na diplomskim sveučilišnim studijima, izrazito je zabrinjavajući postotak nezaposlenih, 18,1 posto. Najlošija je situacija kod ispitanika koji su završili doktorski studij – samo 56,8 posto zaposlenih, čak 21,6 posto nezaposlenih i 8,1 posto njih trenutno volontira“, pišu iz AZVO-a.
Prvi posao – nakon 2 mjeseca ili više
Prema narednim podacima, odmah nakon diplome se zaposlilo svega 3,2 posto ispitanika, a najveći broj ispitanika, 7,7 posto njih pronašlo je posao unutar dva mjeseca nakon diplome, od čega su se muškarci puno brže zaposlili od žena: njih je zaposleno 12 posto, dok je samo 8,1 posto žena u tom vremenskom razdoblju pronašlo posao.
Zanimljiv je također i podatak da je 41,9 posto ispitanika nakon diplome zaposleno u javnom ili državnom sektoru, dok je prošle godine ta brojka bila manja za 4,2 posto.
Unatoč uvriježenom mišljenju, ne postoji korelacija između vrste studija i sektora zapošljavanja, odnosno da se jednak udio ispitanika koji su završili sveučilišni studij zaposlio u privatnom, kao i u javnom, državnom sektoru.
Najveći postotak zapošljavanja u struci prisutan je kod ispitanika koji su diplomirali na integriranim preddiplomskim i diplomskim studijima, 85,6 posto, slijede diplomski sveučilišni studiji, 78,3 posto, preddiplomski stručni studiji, 71,53 posto, preddiplomski sveučilišni studiji, 64,5 posto te specijalistički diplomski stručni studiji, 59,1 posto zaposlenih.
Iznenađujuće, najveći postotak, 48,1 posto ispitanika koji se zaposlio izvan struke dolazi iz skupine ispitanika s doktorskih studija.
Direktno se javljali poslodavcu
Što se tiče načina pronalaska prvog zaposlenja, zanimljivo je da se najveći broj ispitanika, njih 32 posto zaposlio direktnim javljanjem poslodavcu. Osim direktnog kontakta, najčešće strategije pronalaska prvog zaposlenja su putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 18,2 posto te preko obitelji, prijatelja ili poznanika prvo posao je pronašlo 17,7 posto ispitanika.
Primjetna je značajna promjena u odnosu na 2017. godinu kada je najviše ispitanika prvi posao našlo putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, 25,1 posto, a samo 18,6 posto direktnim javljanjem poslodavcu.
Prosjek je od 5 do 7 tisuća kuna
Prema raspodjeli mjesečnih neto primanja, vidljivo je da najveći postotak ispitanika, njih 39,8 posto ima mjesečna primanja u iznosu 5 000 kuna do 7 000 kuna. Čak 25,1 posto ispitanika ima još niža primanja, od 3 500 pa do 5 000 kuna, a 11,6 posto ispitanika ima primanja i ispod 3 500 kuna.
Samo 5,9 posto ispitanika ima primanja iznad 10 000 kuna. Velik dio ispitanika koji imaju mjesečna primanja iznad 10 kuna kuna žive i rade u inozemstvu. Sve ostale podatke možete pronaći na poveznici.
Izvor: studij.hr