Vanja kaže da ju najčešće zovu dan prije testa iz fizike ili matematike, no da za takve ne može učiniti puno. Roditelji učenika osnovnih škola angažiraju ju najčešće kada žele da se s njima dodatno radi ili priprema za natjecanja jer problemi s prirodnim predmetima, kaže, najčešće počinju u nižim razredima srednjih škola.
I njen kolega, Zdravko (32), profesor fizike u jednoj gimnaziji ima sličnu satnicu kao Vanja, a uz fiziku i matematiku, klincima je počeo držati instrukcije i iz informatike.
'Kada tek počnemo s instrukcijama, djeca mi često dolaze potpuno nepripremljena, bez osnova i potpuno nezainteresirana. Vrlo brzo mi polazi za rukom da ih motiviram pa ispada da se više trude na instrukcijama nego u školi', objašnjava Zdravko za portal 100posto.hr te dodaje kako odnedavno na instrukcijama iz informatike ima jednog dječaka petog razreda osnovne škole. Zadaci koje je s njim morao rješavati doslovno su ga šokirali.
'Mislim da je primarni razlog buka na satovima. Učenici ne paze na nastavi, međusobno razgovaraju, a profesori im ne znaju objasniti hrvatski tako da shvate osnove jezika. Visoka ocjena često nije jamstvo da iza nje stoji odgovarajuće znanje što roditelji shvate tek u višim razredima osnovnih škola. Gramatika i pravopis hrvatskog jezika složen je sustav, baš kao i matematika, a pojedini profesori na to zaboravljaju pa se događaju velike rupe u znanju zbog kojih mi osnovci dolaze', ispričala je Danijela. Dodaje i da: 'Mnogi današnji klinci zahtijevaju individualni pristup, no u školi ga ne dobivaju pa zato idu na instrukcije. Iako se čini da se današnjoj djeci povećao opseg gradiva koje moraju svladati, smatram da to nije baš tako, barem kada je u pitanju hrvatski. Današnja djeca puno su dekoncentriranija nego stariji naraštaji što je jedna od lošijih posljedica informatičke revolucije'.'Zadaće koje su dobivali u prvom i drugom razredu bile su zadaće za roditelje, a ne za djecu. Tražilo se od njih da naprave prezentacije u Powerpointu. Od njih se očekuje da već u prvom razredu budu doktori znanosti i da mi roditelji s njima radimo kući, a na raspolaganju imaju dvije učiteljice, jednu redovnu i jednu u dnevnom boravku. Pa mi smo svoje škole završili, a takvim pretrpavanjem djeci već u prvom osnovne kao da namjerno ubiju motivaciju za učenjem', ljuti se jedna od mama.
Trend pojačane potražnje za instrukcijama potvrdila je za 100posto.hr i Zrinka Ristić Dedić koja je 2007. s Borisom Jokićem objavila istraživanje o instrukcijama. Ono je pokazalo da je u periodu od 2005. do 2007. u prva dva razreda čak 56% gimnazijalaca stalno ili povremeno odlazilo na instrukcije, najčešće iz matematike. Novije istraživanje iz 2014. pokazalo je da 44% učenika 7. i 8. razreda također koristi instrukcije.
'Privatne su instrukcije sjena obrazovnog sustava. Što je školski sustav neprilagođeniji potrebama djece, potreba za instrukcijama raste. Instrukcije u nas uglavnom imaju popravnu funkciju, odnosno koriste se kako bi se ispravila loša ocjena, dok se u nekim drugim zemljama koriste kako bi se postigla prednost u učenju. Sustav djecu ne uči učiti', zaključuje o stanju stvari Zrinka Ristić Dedić, znanstvenica s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
Foto: Freepik – freepik/ Giphy
M.T./ Izvor
Pogledajte još:
Instrukcije treba sve više učenika – saznali smo s kojim predmetima se najviše ekipe muči
Instrukcije i pripreme za maturu: biznis vrijedan 120 milijuna kuna godišnje
Čak 40% učenika uzima instrukcije – jeste li i vi među njima?