Često se tješimo i pokušavamo si popraviti raspoloženje jedenjem brze hrane, ali je li ona utjeha ili jedan od razloga za našu depresiju? Što su pokazala istraživanja?
Mnogi od nas su ljubitelji brze hrane. Iako smo svjesni da nije zdrava, nekad nam je teško obuzdati se i smanjiti njenu konzumaciju. U slučajevima kada nam ona postane navika, a ne povremena nagrada, može doći do ozbiljnih zdravstvenih problema. Istraživanje medicinskog časopisa The Lancet je pokazalo i upozorilo ljude da ultra prerađena hrana dovodi do pandemije kroničnih bolesti. Zbog količine kalorija, masnoća i ostalog, izazivaju pretilost, dijabetes, bolesti srca i bubrega, neke rakove i mnoge druge zdravstvene tegobe. Međutim novo istraživanje iz Pakistana je takvu hranu povezala i s depresijom.
Po navedenom istraživanju, konzumacija brze, tj. ultra prerađene hrane je povezano s 20% do 50% većim rizikom od razvoja depresije. Postoji više teorija zašto su te stavke povezane, a jedna navodi da brza hrana odmah povećava šećer u krvi, a on je povezan s negativnim raspoloženjima, anksioznosti i stresom. Istraživanje je također pokazalo razliku između probavnog sustava zdrave osobe i depresivne osobe što pokazuje da je briga o zdravlju probavnog sustava, kao i cijelog tijela ključna u sprječavanju depresije.
Crijevne bakterije proizvode kemikalije koje su usko povezane s našim raspoloženjima, a njene smetnje stoga odmah utječu i na to kako se osjećamo. Najlakše rješenje bi bilo prestati konzumirati ultra prerađenu hranu, međutim to često nije tako jednostavno. Ta hrana je svuda oko nas, a u mnogo situacija ne uspijevamo naći vremena za pripremu zdravijeg obroka. Međutim, moramo se potruditi da nam konzumacija brze hrane ne pređe u naviku i pokušati se što zdravije hraniti. Na taj način brinemo i o fizičkom i o mentalnom zdravlju.