Mlađe generacije susreću se s velikim stresom i pritiskom zbog društvenih mreža, a istraživanje je pokazalo da to može biti jedan od razloga zašto im je mentalno zdravlje loše. Štoviše, isto je istraživanje pokazalo da se mentalno zdravlje starijih generacija ne popravlja s godinama.
Naime, ljudi rođeni 1990-ih imaju najgore mentalno zdravlje od svih generacija prije njih, a milenijalci se ne oporavljaju kako stare, pokazuje nova studija. Istraživači sa Sveučilišta u Sydneyu otkrili su da je došlo do primjetnog pogoršanja mentalne dobrobiti svake sljedeće generacije od 1950-ih, piše New York Post.
Rezultati pokazuju da izazovi mentalnog zdravlja ne samo da ozbiljnije utječu na mlađe generacije, već utječu i na svaku generaciju koja se približava starosti, prema studiji objavljenoj u utorak u Proceedings of the National Academy of Sciences.
„Veliki dio dosadašnjeg fokusa bio je na pogoršanju mentalnog zdravlja školske djece i adolescenata, pri čemu očekujemo da će se njihovo mentalno zdravlje naposljetku poboljšati kako uđu u odraslu dob. Ali ova studija pokazuje da se ovaj obrazac mijenja i da ne trebamo brinuti samo o djeci“, rekao je u izjavi glavni autor dr. Richard Morris, viši znanstveni suradnik na Medicinskom i zdravstvenom fakultetu Sveučilišta u Sydneyu.
Mentalno zdravlje se ne popravlja kroz godine
„Naši podaci ne samo da pokazuju kontinuirani pad mentalnog zdravlja trenutne skupine mladih ljudi, već i dalje utječu na starije generacije koje danas prelaze u svoje 40-e i 50-e. Ne vidimo oporavak mlade odrasle dobi koji su prethodne generacije vidjele dok su starile.“
Studija je pokrenuta u pokušaju da se otkrije misterij zašto je mentalno zdravlje Australaca u padu od otprilike 2010. godine, i je li to učinak koji se vidi samo u „postmilenijskoj kohorti“ ili je pokazatelj trajnijeg, zabrinjavajući trend.
Istraživači su pratili promjene u mentalnom zdravlju više od 27.500 Australaca od 2001. do 2020., procjenjujući svaku dobnu skupinu tijekom vremenskog okvira.
Najmlađe generacije pate od najvećih mentalnih nedostataka, pokazalo je istraživanje. A mentalno zdravlje ljudi rođenih 1990-ih ne popravlja se kako stare, za razliku od starijih generacija.
Stručnjaci osuđuju društvene mreže
„Trendovi mentalnog zdravlja na razini populacije opadaju u razvijenim zemljama već dugi niz godina, osobito među mladima“, navodi se u studiji.
„Rezultati ove studije naglašavaju da je lošije mentalno zdravlje milenijalaca ono što uzrokuje očito pogoršanje mentalnog zdravlja na razini populacije.“
Istraživači su istaknuli društvene medije kao glavni pokretač sve lošijeg mentalnog zdravlja u zemlji. Stručnjaci već dugo osuđuju društvene platforme i prekomjerno vrijeme ispred ekrana kao izvor povećane anksioznosti, depresije i ovisnosti kod mlađih generacija, kao i porast emocionalnog zlostavljanja, toksičnih odnosa i seksualizacije mladih.
Studija je također teoretizirala da bi klimatske promjene mogle igrati veliku ulogu u smanjenju nada mlađih generacija, kao i sveukupni nedostatak tjelesne aktivnosti, loš san i promjenjiva priroda posla.
Istraživači nisu optimistični
Nije bilo moguće objasniti kako su povećana svijest zajednice o mentalnom zdravlju i smanjena stigma mogli utjecati na rezultate istraživanja.
Iako nije jasno kako će se trendovi nastaviti kako Gen Z i Gen Alpha rastu, istraživači sa Sveučilišta u Sydneyu nisu optimistični.
„Ovo predstavlja važan dokaz da se ne može očekivati da će se pogoršanje mentalnog zdravlja među mladim odraslim osobama spontano oporaviti ili nestati“, rekli su u izjavi.
Istraživački tim se nada da će iskoristiti podatke kao polaznu točku za bolje identificiranje uzroka koji dovode mlade ljude da psihički pate i zaustaviti trend prije nego što se nastavi pogoršavati.