Dok jedni obožavaju ljutu hranu i uživaju u tome, drugi ne mogu ni zamisliti da jedu nešto ljuto jer im na samu pomisao već krenu suze. Ukusi su različiti, ali razlog zašto netko ne može jesti ljutu hranu dok drugima ne predstavlja problem jest genetska tolerancija.
Riječ je o genetskoj toleranciji na začinjenu hranu i afinitet prema toplini. Uz to, neki ljudi jednostavno bolje podnose bol, bilo zato što je stalno jedu ili zato što su odrasli na začinjenoj hrani. Isto tako, s vremenom tijelo može razviti toleranciju na ljutinu, pa tako se mora i pojačati doza da bi dobili isti osjećaj peckanja.
No, što se događa u tijelu kada jedete ljutu ili previše ljutu hranu? Ljutina zapravo nije okus, već osjećaj boli i topline potaknut kemijskom reakcijom između kapsaicinoida i osjetilnih neurona. Mozak dobiva slične signale kao da imamo komad vrućeg ugljena u ustima i reagira u skladu sa situacijom – tijelo se pokuša rashladiti znojenjem i ubrzanim disanjem.
Ljuta hrana može utjecati na pluća i potaknuti štucanje, a može se dogoditi i zbog brzog disanja možete progutati zraka pa dolazi do nadutosti. Kad određeni ljuti spojevi ulaze u želudac, može doći do toga da privremeno ubrzaju metabolizam što je pozitivno, ali zato se tijekom probave javljaju bol i grčevi. Osim toga, ljuta hrana može dovesti do mučnine ili povraćanja, ali i pogoršati simptome poput žgaravice, stoji na punkufer.dnevnik.hr.