Možda vam ovi razlozi promijene pogled na neke stvari i situacije pa se počnete manje zabrinjavati.
Briga nikome ne nedostaje, a iako nam se neke čine opravdane i smislene, nekada smo i sami svjesni da se oko nekih stvari brinemo bez razloga. Zabrinjavanjem ne rješavamo nikakav problem, već kreiramo nove ili dodatne probleme bez kojih smo mogli. Samo brinuti i ne poduzimati ništa je jedna od najgorih navika koje možete imati. Pa kako se riješiti te navike i početi manje brinuti? Postoje tri jako logična razloga koja pojašnjavaju zašto se ne bismo trebali brinuti i možda vam baš oni otvore oči.
Zvuči lakše reći nego napraviti, ali možete početi manje brinuti ako se samo redovito podsjetite na ove tri stvari kada god primijetite da ste pali u crnu rupu svojih misli.
- Kako kaže neuroznanost, kada se zabrinjavamo, naš mozak tu radnju pročita kao prijetnju – jer on ne zna jesmo li se primjerice sreli s lavom i u životnoj smo opasnosti ili smo samo dobili poruku od simpatije ili mejl od šefa pa se bojimo što piše. Kada nam se tada po glavi krenu vrtjeti najgori mogući scenariji koji bi se mogli dogoditi to nije zato što su oni izgledni da se dogode. Zabrinjavanje je buka koju moramo naučiti utišati.
- Preko 90% stvari o kojima se brinemo se nikada neće dogoditi. Dakle, brinemo se bez apsolutno ikakvog razloga. Postoje čak psihološka istraživanja kojima su se ovime bavila i koja kažu da se većina toga nikada ne dogodi, a one stvari koje se i dogode, ne dogode se u toliko lošoj mjeri kako smo mislili da budu.
- Zabrinjavanje smanjuje dio našeg mozga koji je zadužen za donošenje odluka. Još jedna stvar koju su istraživanja potvrdila! Po tome, što više brinemo, to smo gori u donošenju odluka.