Službeno smo prebačeni na novu valutu. Tranzicija s kuna na euro nije bila laka ni za koga, a pogotovo ne za osobe koje svakodnevno rade s velikom količinom novaca.
Ne samo što je mnogima tranzicija teško pala, nego neki više ne znaju kako štedjeti s novom valutom, iako smo s istom do sad bili vrlo dobro upoznati. „Medeki“ odlaze u povijest, a mnogima su upravo oni bili glavni izvor štednje, jer nisu predstavljali veliki iznos pa ih nije bilo ni teško odvojiti sa strane.
No, sada se moramo snaći na drugačije načine, a oni postoje – možda ćemo ti dati ideju za neku novu štednju, ali u eurima te se nadamo da će ti biti uspješna.
Za one koji više vole novčanice i sitan novac
Za novčanice, kao ni cente, štednja nije komplicirana. Oni koji žele nešto uštedjeti, ali opet ne toliko da na dnevnoj razini moraju izdvajati „puno“, neka si odrede kovanicu u određenom iznosu koju će odvajati sa strane svaki puta kada će istu posjedovati.
Što znači da svaki puta, na primjer, 20 centi ubaciš u kasicu ili neku drugu posudicu i na taj način skupljaš, a i štediš. Za one entuzijastične, novčanica od pet eura je idealna za onaj tip štednje kad želiš čim prije sakupiti što više novaca.
Zato svaki puta kada ćeš dobiti ili imati tu novčanicu, stavi ju sa strane i u samo mjesec dana možeš sakupiti 155 eura, odnosno oko 1600 kuna.
Za one koji stalno plaćaju karticama
Postoji način štednje i za kartice, iako ne upravljaš „fizičkim“ novcem, banke ti ga mogu omogućiti. Neke od štednje su da ti banka, na svaki iznos plaćen karticom, isti zaokruži na cijeli broj pa se taj ostatak prebacuje na tvoju „virtualnu“ štednju.
Što znači da ako plaćaš račun od 7 eura i 50 lipa, s kartice će ti biti „skinuti“ 8 eura, a ovih 50 centi, koji predstavljaju razliku, će se prebaciti u tvoju štednju.
Ovo je samo jedan od načina kako štedjeti ako samo i isključivo plaćaš karticom, ali sigurni smo da svaka poslovna banka ima i još drugih opcija.