Koliko si puta obećao samome sebi da ćeš normalno jesti? Tvoje prehrambene navike se vjerojatno svode na peciva iz pekare, grickalice i slatkiše, noodlese, juhe iz vrećice i povremeni obrok iz menze. Nekad cijeli dan jedeš zdravo, a onda „pukneš“ kasno navečer kad otvoriš vrećicu čipsa i omastiš brk. Jedenje kasno navečer je nezdrava navika koje se trebaš riješiti jer može biti loša za tvoje zdravlje.
Nedavna studija je pratila više od 100.000 ljudi u Francuskoj, od kojih je svaki ispunio do 15 dnevnika prehrane u kojima je prikazano vrijeme njihovih obroka radnim danima i vikendima.
Trećina ljudi koji su najranije pojeli večeru večerala je prije 20 sati, dok je trećina koja je jela najkasnije navečer to učinila nakon 21 sat. Ispitanici su praćeni u prosjeku sedam godina, tijekom kojih je bilo oko 2000 slučajeva kardiovaskularnih bolesti, uključujući srčane i moždane udare.
Povećava rizik od moždanog udara
Ljudi koji su večerali najkasnije, nakon 21 sat, imali su 28 posto veću vjerojatnost da će dobiti moždani udar. Istraživači kažu da smo evoluirali tako da jedemo ranije tijekom dana, s nekim dokazima iz studija na životinjama koji sugeriraju da kasnija probava hrane povisuje šećer u krvi i krvni tlak.
Povišen krvni tlak u večernjim satima, kada je inače niži, mogao bi s vremenom oštetiti krvne žile i povećati rizik od krvnih ugrušaka koji dovode do moždanih i srčanih udara, iako je potrebno mnogo više istraživanja, a vrijeme obroka vjerojatno neće utjecati na zdravlje koliko i nezdrava prehrana, piše Daily Mail.
Dr. Bernard Srour, viši autor studije sa Sveučilišta Sorbonne Paris Nord, rekao je: „Kao i mnoge druge, moja baka me je upozoravala da ne večeram prekasno, a ova studija sugerira da bi taj savjet mogao imati smisla. Sada smo društvo koje radi 24/7, gdje ljudi osjećaju da nikada nemaju dovoljno vremena, mnogi od nas često jedu kasnije navečer. Ali ljudi koji večeraju kasno jer misle da su prezauzeti da to učine ranije mogu povećati rizik od zdravstvenih problema, iako se to više viđa kod žena, a potrebno nam je više istraživanja kako bismo potvrdili ove nalaze.“
Uzrokuje i srčane probleme
Studija, objavljena u časopisu Nature Communications, proučavala je kada ljudi doručkuju i večeraju te koliki je njihov rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Kardiovaskularne bolesti uključivale su cerebrovaskularne bolesti, moždane udare i male moždane udare koji utječu na protok krvi u mozgu. Također uključuje koronarne srčane probleme, kao što su srčani udari, stabilna angina i osobe kojima je potrebna angioplastika začepljenih i suženih arterija.
Ljudi koji su večerali nakon 21 sat, u usporedbi s prije 20 sati, nisu imali veći rizik od srčanih problema. Ali za svakih sat vremena kasnije, rezultati studije sugeriraju da se njihovi izgledi za moždani udar ili mali moždani udar povećavaju za osam posto.
Kasnija večera treba rezultirati kasnijim doručkom
Povezanost između vremena obroka i srčanih problema uočena je uglavnom kod žena, koje su činile gotovo 80 posto volontera u studiji. Jedini rezultat koji je bio značajan za muškarce bio je taj da je svaki sat kasnije kada su doručkovali bio povezan s 11 posto povećanim rizikom od koronarne bolesti srca, ali to je možda zato što je u studiji bilo premalo muškaraca da bi se dobili statistički značajni rezultati.
Studija je pronašla više dokaza, kao što se vidjelo u prethodnim istraživanjima, da bi duže razdoblje nejedenja tijekom noći moglo biti dobro za zdravlje. Svaki dodatni sat gladovanja tijekom noći povezan je sa sedam posto smanjenim rizikom od moždanog udara ili malog moždanog udara.