U Hrvatskoj se često pokreće rasprava o temi javnog zdravstva i njegove funkcionalnosti, a s obzirom na to da je velik dio građana bar jednom u svom životu satima čekao pregled ili prijem na „hitnoj”, ta činjenica nije iznenađujuća. Nekolicina stanovnika ponekad i zaboravlja na dogovore za pregled s obzirom na to da su često dogovoreni u daljoj budućnosti.
Međutim, što kad u pitanju nije prehlada ili nekakve fizička bolest, već mentalno zdravlje, koliko često se onda građani, a pogotovo studenti oslanjaju na javno zdravstvo, a koliko često pomoć traže kod privatnika? Na koji način funkcionira zdravstvo u sferi mentalnog zdravlja i koje trendove primjećuje jedna od stručnjakinja iz Savjetovališta Pragma, Marija Granić, mag. psihlologije, pročitajte u tekstu.
Normaliziranje traženja psihološke pomoći
Kakva je kvaliteta javnog zdravstva u sferi mentalnih poremećaja, problema i poteškoća?
Kvaliteta je trenutno dobra, povećava se broj stručnjaka iz različitih područja mentalnog zdravlja, širi se ponuda specijaliziranih programa u zdravstvenim i nezdravstvenim objektima, a i potražnja takvih oblika pomoći je porasla u posljednjih nekoliko godina. No, uvijek može bolje jer je preopterećenost sustava još uvijek veliki problem, no to je slučaj u svim sferama poremećaja i bolesti, a ne samo u području mentalnog zdravlja. Sreća u nesreći pandemije i potresa je da smo počeli više otvoreno razgovarati o mentalnom zdravlju i shvaćanju da je traženje stručne pomoći u redu, neovisno o tome imate li neku dijagnozu ili ne. Zapravo, tek kada shvatimo da je stručna pomoć prevencija nastajanja ozbiljnijih poteškoća, promijenit ćemo globalnu sliku društva u kontekstu mentalnog zdravlja.
Jeste li primijetili povećanje broja studenata koji vas kontaktiraju, raste li broj u odnosu na velike promjene koje su došle online nastavom?
Primijetili smo povećanje broja studenata u Savjetovalištu Pragme u posljednje vrijeme, ali teško je razlučiti koliko je online nastava utjecala na to, a koliko sva ostala zbivanja kojima smo bili svjedoci. Promjene koje su se dogodile u društvu definitivno utječu na socioemocionalne vještine mladih, a prevelik naglasak na online svijet i život u virtualnim okvirima otežava u razvoju zdrave ličnosti. Zahvaljujući boljim psihodijagnostičkim sredstvima, ali i dostupnoj pomoći u području mentalnog zdravlja, činjenica je da su u porastu i različiti poremećaji i poteškoće mentalnog zdravlja već u ranim fazama odrastanja i stupanjem u odraslu dob. Dobra vijest je što ranim otkrivanjem ozbiljnije poremećaje možemo prevenirati ili barem ublažiti simptome i probleme koji će se razviti.
Strpljenje je ključno!
Što bi poručili studentima kojima je pomoć potrebna, ali ju se boje potražiti?
Okolnosti u kojima se nalazimo su preplavljujuće za naše psihološke resurse na različite načine. Strah od traženja pomoći je normalan jer ulazite u nešto novo i nepoznato, a ispred vas je osoba s kojom tek trebate razviti odnos povjerenja kako biste mogli verbalizirati sve što vas muči. To zaista nije jednostavno, zato je psihološko savjetovanje proces koji traje i u kojemu se postepeno radi na problemima stoga je strpljenje ključno! Svi oni koji osjećaju da su blizu ruba svojih mentalnih snaga svakako trebaju znati mjesta na kojima mogu potražiti pomoć jer je to prvi korak prema odlučivanju za uključivanje u neki oblik stručne podrške. Dijeljenje iskustava onih koji su već u procesu rada na sebi uvelike pomaže, a otvaranje ovakvih tema u medijskom prostoru je svakako poticaj onima koji se boje.
U potpunosti je normalno tražiti pomoć kada ju trebate. Kao što ćete tražiti pomoć doktora za slomljenu nogu ili prehladu isto tako pomoć možete potražiti i zbog problema s mentalnim zdravljem. Ako ste pod stresom od kolokvija ili se već dugo vremena osjećate kao da niste svoji, traženje psihološke pomoći poželjan je korak.