Nedavno su škole počele slati obavijesti roditeljima u kojima piše da 'zbog nedostatka financijskih sredstava i povećanih troškova nastavnog procesa više ne mogu održavati visoku razinu obrazovanja'. I to je pokrenulo izračune koliko ustvari školovanje košta i tko pokriva koji dio...
Prema posljednjem istraživanju Eurostudent V, kako piše Večernji, za minimalne mjesečne dodatne troškove školarca roditelji moraju izdvojiti prosječno 600 kuna. U to ulaze troškovi školske opreme, sportske odjeće i obuće i npr. higijenskih potrepština nužnih za boravak u školi.
Roditelji na početku školske godine uglavnom moraju platiti i dodatne iznose za nabavu papira i ostalog potrošnog materijala, čije troškove bi inače trebali plaćati osnivači škola (uglavnom su to gradovi ili županije). Tako je primjerice Gradski ured za obrazovanje Grada Zagreba ove godine izdao suglasnost za uvođenje participacije roditelja gotovo svim srednjim školama pa su roditelji od škola primili gore navedenu obavijest. Uvedena participacija roditelja na godišnjoj razini iznosi 100 kuna po učeniku, a isti iznos za platiti je dočekao i roditelje učenika koji pohađaju škole diljem Hrvatske.
I roditelji prvašića su od ove godine dobili 'čestitku' od škole – oni su morali platiti po 240 kuna u prosjeku za troškove godišnjih ispita, radne bilježnice za cjeloživotno učenje koje nisu dio eksperimentalnog programa 'Škola za život' i nabavu papira.
Spomenimo i da hrana svakog učenika, prema ovom izračunu, košta njegove roditelje mjesečno otprilike 400 kuna, u što je zaračunat i trošak boravka u školi. Svaki grupni odlazak učenika košta još u prosjeku pedesetak kuna roditelje djece, a odnosi se na posjete muzejima, kazalištima, kinima... Kad pridodamo još i novac koji nam je potreban za izlete u inozemstvo, jasno je da školovanje nije jeftino. Ovaj izračun pokazuje i da roditelje svakog od učenika viših razreda očekuje trošak od tristotinjak kuna za izlete unutar Hrvatske. No, oni se razlikuju od izleta do izleta i od škole do škole, a jedan od ciljeva kurikularne reforme je i veća autonomija škola, što znači da će razlike vjerojatno biti još veće.
Što se tiče troškova izvedbe pojedinih predmeta, najskuplji je likovni! Sve što roditelji moraju kupiti učeniku teško je i pobrojati – radi se o plastelinu, vodenim bojicama, temperama... Naravno, za skoro sve predmete se kupuju pomoćna nastavna sredstva i koriste se u svim školama, premda nisu nužna za održavanje nastave jer služe 'za ponavljanje i bolje razumijevanje gradiva'.
Ukupni prosječni trošak po učeniku koji financiraju jedinice lokalne ili regionalne samouprave (uglavnom osnivači) ili pak država iznosi 16.882 kune za osnovnoškolce, odnosno 20.809 za srednjoškolce. To znači da obrazovanje jednog razreda u osnovnoj školi košta 282.346 kuna, a u srednjoj 426.895 kuna, navodi Večernji. U tu cifru ulaze i troškovi plaća nastavničkog osoblja...
I ni to nije dosta da bi se nastava mogla održati – osim države, jedinica lokalne ili regionalne samouprave i roditelja, moraju ju financirati i nastavnici! 'Kupnja papira i nabava nužne opreme za rad nastavnika i učitelja, nažalost, odraz je jedne tužne životne priče učitelja koji nužnu opremu ne mogu dobiti od države', rekla je Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja, za Večernji. U prosjeku taj trošak za nastavnike, profesore i učitelje mjesečno iznosi od 150 do 200 kuna.
Eto, to je realna slika... Vjerujemo da vam je sada ponešto jasnije o kojim se ciframa radi i tko ih 'pokriva'. Tužno, zar ne?
Foto: FreePik/Giphy
M.Z.
Provjeri još...
Gimnazija nije svima prvi izbor – evo koliko učenika želi upisati umjetničke i strukovne škole
'Nemate dvoranu? Zato imate livadu' slučaj otkrio koliko škola ima problem s održavanjem nastave tjelesnog
Stanje mentalnog zdravlja je alarmantno – upoznajte pravo lice prosječnog srednjoškolca u Hrvatskoj