Godinu 2017. obilježili su veliki događaji u znanosti. Dok su neki pozitivni, poput revolucije u raketnom pogonu, drugi su, poput predviđanja kada su u pitanju klimatske promjene, negativni. Neke od najvećih događaja koji su obilježili prošlu godinu možete pročitati u tekstu ispod.
Međunarodni tim znanstvenika otkrio novi kontinent
Izgubljeni kontinent Zelandija nalazi se na dnu oceana između Novog Zelanda i Nove Kaledonije. Međutim, taj kontinent nije oduvijek bio pod vodom. Pronađeni fosili ukazuju na to da su novije vrste biljaka i organizama nekada živjele na njemu.
Znanstvenici su došli bliže nego ikad stvaranju novog oblika života
Živa stvorenja imaju dvije vrste parova aminokiselina: A-T (adenin-timin) i G-C (guanin-citozin). One su temelj DNK-a i čine bazu za sve genetske informacije u prirodnom svijetu.
To bi se uskoro, kako je izvijestio Business Insider, moglo promijeniti. Naime, znanstvenici tvrde da su izumili još jedan par čija je baza X-Y. Oni su u studenom demonstrirati kako ti sintetički dijelovi ćelije mogu funkcionirati uz prirodne baze. Taj bi izum mogao – mijenjanjem načina razgrađivanja proteina u tijelu ili, na primjer, omogućavanjem dugotrajnijeg zadržavanje lijeka u tijelu – promijeniti način liječenja mnogih bolesti.
Znanstvenici su svjedočili stvaranju zlata i platine u svemiru
Do formiranja zlata vrijednog 100.000.000.000.000.000.000.000.000.000 dolara došlo je nakon sudara dviju vrlo malih i vrlo gustih zvijezda od Zemlje udaljenih 130 milijuna svjetlosnih godina.
Zvijezde su se sudarile brzinom tri puta manjom od brzine svjetlosti te su stvorile gravitacijske valove koje su zabilježili znanstveni instrumenti na Zemlji. Ovako nešto, tvrde astronomi, događa se svakih 100.000 godina.
Srušila se svemirska letjelica koja je 13 godina istraživala Saturn
Prije nego što je Cassini 15. rujna pao u Saturnovu atmosferu, uspio je na Zemlju poslati nevjerojatne fotografije prstenastog planeta. Znanstvenici su srušili letjelicu kako bi izbjegli mogućnost da se sudari s jednim od Saturnovih mjeseca te ga kontaminira.
U piramidi u Gizi pronađena nova prostorija
Znanstvenici su pomoću inovativne tehnologije koja se temelji na mionima, česticama koje se kreću velikom brzinom, pronašli 30 metara dugu pećinu unutar piramide u Gizi. Pomoću tih čestica prošli su kroz tone kamena u piramidi i otkrili skrivenu prazninu.
Tim istraživača tvrdi da je gotovo 100 posto siguran da ta prostorija postoji, ali i da se ne radi nužno o važnoj grobnici.
SpaceX počeo koristiti raketni pogon koji se može reciklirati
"Boosteri" su tipično najskuplji dio rakete koji obično, nakon prve i jedine upotrebe, završavaju na dnu oceana. SpaceX je počeo proizvoditi rakete i "boostere" koji se mogu ponovo upotrijebiti, što znači da će prilikom svakog lansiranja uštedjeti 18 milijuna dolara.
Jedna od recikliranih raketa Elona Muska prvi je put upotrijebljena 30. ožujka. Tada je Falcon 9 u orbitu poslao satelit te se zatim vratio u atmosferu i sletio na platformu u Atlantskom oceanu.
Pacijenti vlastitim krvnim stanicama počeli napadati tumore
Tijekom nove terapije imena CAR-T tumor se liječi tako da se prvo uklone stanice pacijenta, zatim se reprogramiraju te naposljetku vrate u tijelo kako bi napale stanice tumora.
CAR-T trenutačno po osobi košta oko 475.000 dolara (2,9 milijuna kuna).
Roboti su počeli raditi stvari koje većina ljudi ne može
Boston Dynamics, tvrtka koja se bavi robotikom, pokazala je jednog od svojih najimpresivnijih robota, Alana, koji može skakutati, skakati i raditi salto unazad.
Osim Alana, prošlu je godinu obilježila i Sophia, prvi robot koji je postao državljaninom neke zemlje.
Crne prognoze o topljenju Zemljinih polova
Prošlog srpnja odlomio se ogroman komad ledenog grebena Larsen C koji se nalazi na Antarktiku. Ovo je treći najveći ledenjak ikada zabilježen.
Mnogi su znanstvenici zabrinuti i zbog ledene tundre na drugom polu. Američka Nacionalna agencija za oceane i atmosferu (NOAA) u prosincu je objavila da nema znakova da će se Arktik vratiti u stanje u kakvom je bio prije nekoliko desetljeća.
NASA je otkrila sedam novih planeta na kojima možda ima izvanzemaljskog života
Sedam novootkrivenih planeta kruže oko TRAPPIST-1, zvijezde u susjednom solarnom sustavu. Najmanje šest od njih su kameni planeti poput Zemlje.
Znanstvenici tvrde da ti planeti nisu niti prehladni, niti prevrući za razvoj života. Nalaze se 40 svjetlosnih godina od Zemlje. Ovaj je pronalazak značajan jer su ti planeti dovoljno blizu da se mogu nastaviti proučavati.