Svi koji prate Svjetsko nogometno prvenstvo u Katru složit će se da ih je nedavno zahvatio euforičan osjećaj nazvan navijačko ludilo, no jesu li baš svi ludi za nogometom? Što je s onima koje kolektivno navijanje iritira ili ih sport jednostavno ne zanima?
Zašto dolazi do pojave emocija i osjećaja ponosa, iako sami navijači nisu sudjelovali u pobjedi tima za koji se navija? Robert Cialdini objasnio je pojam „uživanja u reflektivnoj slavi“ (BIRG-ing ili basking in reflected glory) kao proces u kojem se pojedinac povezuje s uspjehom drugih, tako da taj uspjeh prihvaća kao svoj, iako sam nije bio uključen u uspješnu akciju.
Primjer takvog ponašanja vidljiv je tijekom cijelog Svjetskog prvenstva u Katru i baš zbog njega posebno uživamo u trijumfima naše reprezentacije, ali postoje i oni koji jednostavno nemaju potrebe za navijanjem niti praćenjem razvoja sportskih događaja. Iako su u manjini, pronašli smo nekoliko onih koji kada hrvatska nogometna reprezentacija igra ne navijaju ispred malih ekrana.
Neke je uhvatilo navijačko ludilo, a neki su ludi zbog navijača
Tara, studentica Agronomskog fakulteta navodi da nije obožavateljica sporta i da trajanje utakmice radije iskoristi šetnjom po mjestima u gradu koja inače vrve posjetiteljima.
„Kad god igraju naši izbjegavam kafiće. Ne zanima me nogomet, ni cijela ta nabrijanost da svijet mora stati na 90 min samo da se sva pozornost okrene gledanju 'tekme'. S druge strane, zanimljivo je promatrati licemjerje u svemu, ako pobijede naši – svi su sretni, vole svoju državu, a ako izgube svi su agresivni. Jedina pozitivna strana svega je što je grad prazniji kad se gleda utakmica pa mogu u miru bez gužve šetati gradom, ići u dućane…“, rekla je Tara.
Radije obavlja stvari za faks
S druge strane, studentica sociologije razumije zašto mnogi prate nogomet, ali njoj to jednostavno nije prioritet jer ju ne zanima, a ima i prekrcan raspored tako da – dok svi gledaju utakmicu, ona se radije rješava fakultetske obaveze ili vrijeme posvećuje hobijima. Međutim, zanimljivo joj je promatrati fenomen navijanja iz stručne perspektive.
„Svjetsko prvenstvo, naravno, više je od samog nogometa. Primjerice, možemo promatrati društveni faktor publike – kako se ponaša, kako kao kolektiv prolazi emocije (sreća kada 'naš' tim zabije gol, razočaranje kad isto napravi suparnik), komunikaciju suigrača i tako dalje“, ističe buduća sociologinja.