Kako će izgledati ponedjeljak nakon rejva?
Bezvoljnost, iritacija zbog gluposti, depresija, paranoja, povećana anksioznost… neke su od mogućih posljedica comedowna, tj. povlačenja primarnog efekta zbog kojega i odlučimo uzeti supstancu (ne mi, naravno, ne bismo nikad).
U ovom se iistraživanju testiralo i ima li povlačenje efekta jednake posljedice kod nedozvoljenog, tj. nekontroliranog uzimanja supstance i kod uzimanja u kliničkim uvjetima.
Rezultati su iznenađujući
Istraživanje je pratilo četrnaest ljudi koji su sudjelovali u psihoterapiji potpomognutoj MDMA-om kako bi izliječili poremećaj konzumacije alkohola.
Sudionici su zadržali pozitivno raspoloženje cijeli tjedan nakon terapije, bez značajnih negativnih fluktuacija.
Iz Vicea su razgovarali s dr. Benom Sessom, jednim od autora studije koji je pobliže objasnio svrhu i nalaze studije.
Uspoređujući podatke istraživanja o kliničkoj uporabi MDMA-a s podatcima iz istraživanja u kojima su se promatrali “obični” korisnici MDMA-e, osvijestili su prednosti nakon kliničkog uzimanja:
- nije bilo akutnog raspoloženja, ni pada raspoloženja odmah nakon povlačenja efekta droge – znači nije bilo “comedowna”
- nije bilo dugotrajnog raspoloženja u tjednu nakon terapije – znači nije bilo “Plavog ponedjeljka”
Umjesto toga, tijekom 25 kliničkih istraživanja pokazano je da se raspoloženje u tjednu nakon terapije – poboljšalo – tj. kod svih pacijenata javio se “afterglow efekt”.
Afterglow efekt onaj je predobar osjećaj u tijelu i glavi prije nego što se krenemo osjećati kao ljudsko smeće nakon povlačenja utjecaja droge.
“Comedown” i “Plavi ponedjeljci” i dalje se javljaju kod rekreativnih korisnika ecstasyja. Jedino što je potvrđeno ovom studijom jest da se ne javljaju u kliničkim uvjetima korištenja.
Sve ovisi o načinu uzimanja supstance, koji se kod rekreativnog i kliničkog uzimanja uvelike razlikuje.
Prvo, klinička je MDMA 99.98% čista, dok tablete ili kristalići koje rekreativno koristimo mogu biti prošarani svime i svačime.
Zatim, kada ljudi rekreativno uzimaju ecstasy, dosta se fizički troše, npr. plešu. Time si povećavaju tjelesnu temperaturu, što može utjecati na povećavanje toksičnosti supstance. Za razliku od njih, sudionici u klinčkim istraživanjima mirno leže i temperatura sobe se prilagođava eventualnim promjenama u njihovoj tjelesnoj temperaturi.
Također, kod rekreativne uporabe, može se dogoditi da ili pijemo previše vode jer nam je vruće, ili premalo vode zbog prekomjernog znojenja. To može utjecati na nivo natrija u našoj krvi te samim time imati potencijalno toksične posljedice za naš organizam. U kliničkim uvjetima unos vode se nadzire.
Na kraju, najbitniji čimbenik koji čini razliku između posljedica kliničkog i rekreativnog uzimanja ecstasyja jest gubitak sna.
Ecstasy se rekreativno konzumira uglavnom noću, zbog čega ostajemo budni i propuštamo potreban san. To uvelike pridonosi osjećaju muke i hangovera idući dan. Osim toga, neispavanost utječe i na trajnost lošeg raspoloženja – zbog toga javlja efekt “Plavoga ponedjeljka” i do nekoliko dana kasnije.
U kliničkim se uvjetima MDMA uzima u 9:30h ujutro. Na taj način efekt izblijedi do navečer pa se korisnici osjećaju prirodno umorno i odlaze spavati u normalno doba. Zbog toga nemaju hangover u tjednu koji slijedi.
Što rekreativni korisnici ecstasyja mogu naučiti iz ove studije?
Za početak, u liječenju hangovera trebala bi pomoći i 99.98% čista MDMA, a ne neka prošarana supstanca s nepoznatim sastojcima.
Iako je nerealistično, bilo bi poželjno supstancu uzimati tijekom dana, kako ne bismo propuštali san.
Ako već odlučimo reći zbogom snu, onda možemo obratiti pozornost na unos vode (ne previše – ne premalo) i na tjelesnu aktivnost (katkad stati s plesanjem, uzeti pauzu, smiriti se i ohladiti se).