Vjerojatno bez kave teško možeš zamisliti učenje. Pogotovo kad učiš preko noći. Ne osuđujemo te zbog toga. Znamo da je dan rezerviran za prokrastiniranje, a noć za učenje. Tijekom dana se prvo moraš psihički pripremiti na to da moraš početi učiti, a te pripreme nekad potraju i satima. Naravno, uvijek trebaš početi učiti na puni sat jer legenda kaže da ćeš pasti ispit ako počneš učiti u 14:05. Moraš pričekati 55 minuta i početi učiti točno u 15 sati.
Kad sve te pripreme završe, već bude kasno navečer. Iako si umoran i rado bi se uvukao u krevet, krajnje je vrijeme da počneš učiti. Zapravo, prekasno bi bilo da si počeo s učenjem još prije 6 sati, ali sada ipak ne planiraš odustati. Jedini spas koji ti ostaje je kava koja će te razbuditi, razbistriti mozak i pomoći ti da bolje pamtiš.
No, hoće li zaista?
Prema analizi dviju malih, ali intrigantnih studija, unos velike količine kofeina svaki dan mogao bi usporiti sposobnost mozga da uči.
Istraživači iz Neuromodulation Research Facility u bolnici Butler u Providenceu, Rhode Island, analizirali su moždane signale povezane s učenjem i pohranjivanjem sjećanja kod 20 osoba, otkrivajući iznenađujuće detalje koji osporavaju pretpostavke da kofein potiče plastičnost, piše Science Alert.
Kofein ograničava učenje?
„Ovi preliminarni podaci naglašavaju potrebu za izravnim testiranjem učinaka kofeina u prospektivnim studijama, jer u teoriji sugeriraju da bi kronična uporaba kofeina mogla ograničiti učenje ili plastičnost“, pišu istraživači u svom objavljenom radu.
Zahvaljujući svojoj sposobnosti da blokira adenozin, signalnu kemikaliju u mozgu koja nam pomaže da se osjećamo pospano u pravo vrijeme, kofein ima reputaciju da nam daje poticaj za budnost.
Adenozin također utječe na proces koji se naziva dugotrajno potenciranje (LTP), što je jednostavno rečeno način na koji neuronske stanice u mozgu jačaju međusobne veze za koje se smatra da su ključne u preuzimanju novih informacija i prilagodbi mozga tijekom vremena.
Kava možda uzrokuje protuučinak
Ukupno 16 ljudi koji su pili između jednog i pet pića s kofeinom dnevno i četiri osobe koje su jedva dodirnule kofein bili su podvrgnuti procesu stimulacije mozga dizajniranom da oponaša spremnost mozga za učenje, zvanom ponavljajuća transkranijalna magnetska stimulacija ili rTMS.
Tim je zatim tražio znakove električnih impulsa u živčanom sustavu kao način mjerenja LTP-a. Kod onih koji nisu pili pića s kofeinom, čini se da su ovi učinci LTP-a bili znatno jači.
Prema istraživačima, redovita stimulacija kofeinom možda uzrokuje protuučinak u mozgu, što bi moglo objasniti niže razine plastičnosti, ali to je zasad samo hipoteza.
Ovdje postoje upozorenja: samo je 20 ljudi sudjelovalo u ovom istraživanju, a podjela kofein/nekofein bila je jako ponderirana. Pregled se također oslanjao na doze kofeina koje su sami prijavili, što znači da istraživači ne mogu znati kako različite doze pića s kofeinom zapravo utječu na dugoročno potenciranje.
Daljnji koraci u istraživanju
Rečeno je da je pregled bio pilot istraživanje namijenjeno informiranju o budućim hipotezama. Istraživači namjeravaju dalje istraživati s preciznim i dobro kontroliranim budućim studijama u kojima su vrijeme uzimanja kofeina i njegova doza strogo regulirani prije testiranja. To bi, kažu autori, dalo „bolju procjenu bioraspoloživosti središnjeg živčanog sustava i korelaciju s odgovorima na plastičnost.“
Odnos između kofeina i zdravlja već je prilično kompliciran: pokazalo se da ima i pozitivne i negativne učinke u prethodnim istraživanjima, od potencijalne zaštite od demencije do možda povećanja rizika od dijabetesa.
„Bolje razumijevanje načina na koji kofein mijenja temeljni mehanizam učenja i pamćenja, kao i potencijalni utjecaj kofeina na kliničke učinke rTMS-a, zaslužuje dodatnu pozornost“, pišu istraživači.
Istraživanje je objavljeno u Frontiers in Psychiatry.
Iako ćeš ti vjerojatno nastaviti piti kavu, sad barem možeš svaliti krivnju na nju kad padneš idući ispit.