Kvocijentom inteligencije mjeri se ljudska inteligencija. Osobe koje se žele podvrgnuti testiranju rješavaju standardizirani test na temelju kojega dobivaju rezultat. Što je rezultat bolji, smatra se da je i inteligencija osobe viša.
Kvaliteta obrazovanja utječe na rezultate IQ testova
Treba napomenuti da je uspjeh na standardnim IQ testovima ipak donekle uvjetovan kvalitetom obrazovanja i resursima koji su dostupni osobi u zemlji u kojoj živi. Područja svijeta u kojima je zabilježen lošiji IQ rezultat uglavnom su slabije razvijene i siromašnije zemlje, posebice što se obrazovanja tiče, u usporedbi s razvijenijim zemljama kvalitetnijeg obrazovnog sustava.
Prema studiji provedenoj 2019. godine, znanstvenici Richard Lynn i David Becker sa Instituta za društvena istraživanja Ulster došli su do zaključka da najviši prosječni IQ krasi stanovnike Japana, dok su im „za petama“ stanovnici Tajvana i Singapura. Na rang-ljestvici nalaze se 132 zemlje.
Nemoguće je ne primijetiti „dominaciju“ zemalja Dalekog istoka jer su se u top 10 država s najvišim IQ rezultatom smjestili i Hong Kong, Kina te Južna Koreja.
Evo kako izgleda ljestvica top 10 zemalja s najvišim prosječnim IQ-om stanovnika:
1. Japan (106,48)
2. Tajvan (106,47)
3. Singapur (105,89)
4. Hong Kong (105,37)
5. Kina (104,1)
6. Južna Koreja (102,35)
7. Bjelorusija (101,6)
8. Finska (101,2)
9. Lihtenštajn (101,07)
10. Njemačka (100,74)
Hrvati na 37. mjestu
Što se nas i naših susjeda tiče, situacija baš i nije bajna. Slovenci se nalaze na visokom 23. mjestu (98,6 IQ), Hrvatska se smjestila na 37. mjestu s prosječnim IQ rezultatom od 95,75, a ostali su susjedi na mnogo nižim mjestima.
Tako se Srbija rangirana na 56. mjesto s 89,6 prosječnim IQ rezultatom, na 66. mjestu je Bosna i Hercegovina sa 88.54, a Crna Gora je zasjela na 82. mjesto sa 85.78 bodova. Sjeverna Makedonija je na 108. mjestu s prosjekom od 85.78, a Albanija na 109. sa 81.75.
Međutim, kako napominju na World population review, rezultat IQ testa nije jedini način za mjereje i kvantificiranje inteligencije. Zapravo postoji mnogo načina na koje je moguće definirati najinteligentnije nacije na svijetu, a mnogi od njih ne tiču se rezultata na IQ testovima.
Na primjer, moguće je uspoređivati uspjeh stanovnika svake zemlje na temelju akademskog uspjeha (PISA testovi i slično), mogućnosti stanovnika pojedine zemlje da „šire granice znanja“ ili pak uvode nove tehnologije koje na temelju znanja dovode do ekonomskog rasta (takozvani Indeks intelektualnog kapitala ili nacionalni IC indeks) pa čak i broj Nobelovih nagrada kojima su nagrađeni stanovnici pojedine zemlje.