Znanost je dokazala je da bavljenje s glazbom bilo koje vrste može promijeniti strukturu i funkcioniranje vašeg mozga na bolje. Također, može poboljšati dugoročno pamćenje i dovesti do boljeg razvoja mozga, pogotovo, za one koji se počnu baviti glazbom još u mladosti.
Nadalje, glazbenici su često mentalno budniji, prema novom istraživanju Sveučilišta u Montrealu. 'Što više znamo o utjecaju glazbe na osjetila, bolje će se moći primijeniti glazbena obuka ili trening, na pojedince koji možda sporije reagiraju od drugih', rekao je vodeći istraživač Simon Landry. 'Kako ljudi postaju sve stariji, na primjer, znamo da njihovo vrijeme reakcije postaje sporije. Dakle, ako znamo da sviranje instrumenata ubrzava vrijeme reakcije, možda će sviranje biti korisno za njih', dodaje. Glazbenici također bolje i brže primaju informacije putem više osjetila istovremeno.
'Glazba vjerojatno čini nešto jedinstveno', objašnjava neuropsihologinja Catherine Loveday sa Sveučilišta Westminster. 'Ona stimulira mozak na vrlo moćan način, zbog naše emocionalne povezanosti s njim', dodaje. Za razliku od mozgalica, sviranje instrumenta je bogato i složeno iskustvo. To je zato što integrira informacije iz osjetila poput vida, sluha i dodira, zajedno s pokretima. To može dovesti do dugotrajnih promjena u mozgu.
Promjene u mozgu
Istraživanjem i skeniranjem mozgova otkrivena je razlika u strukturi mozga između onih koji se bave glazbom i osoba koje se ne bave glazbom. U početku, ova istraživanja nisu mogla odrediti jesu li te razlike uzrokovane time što se osoba bavi glazbom ili su možda isprva bile prisutne te anatomske razlike koje su nekima dale prirodnu prednost u bavljenju glazbenici. U konačnici su istraživanja pokazala da djeca koja se 14 mjeseci bave glazbom pokazuju snažnije strukturne i funkcionalne promjene u mozgu. Ova istraživanja dokazuju da sviranje instrumenata povećava volumen sive tvari u različitim regijama mozga i jača dugoročne veze između njih. Dodatna istraživanja pokazuju da bavljenje glazbom može povećati sposobnost pamćenja putem govora, prostorno rasuđivanje i pismenost.
Dugotrajna korist za glazbenike
Istraživanje je pokazalo da je anatomska promjena u mozgu glazbenika povezana s godinama kad je započelo bavljenje glazbom. To ne bi trebalo biti iznenađujuće, ali učenje u mlađoj dobi uzrokuje najdrastičnije promjene. Zanimljivo, čak i kratka razdoblja glazbenog treninga mogu imati dugotrajne koristi. Istraživači vjeruju da sviranje glazbe pomaže kod govora i u učenja kod djece s disleksijom. Nadalje, ako učite svirati instrument još kao dijete to može zaštititi mozak od demencije u budućnosti. 'Glazba dopire do dijelova mozga do kojih druge stvari ne mogu doprijeti', kaže Loveday. 'Glazba potiče rast mozga na način na koji ništa drugo to ne može napraviti, a velik je broj dokaza da bavljenje s glazbom poboljšava stvari kao što je radna memorija i jezik', dodaje.
Drugi načini na koje bavljenje s glazbom utječe na jačanje vašeg mozga:
1. Pojačava veze s drugima
2. Poboljšava pamćenje i vještine čitanja
Auditory Neuroscience Laboratory na Sveučilištu Northwestern navodi da je to zbog toga što su glazba i čitanje povezani putem zajedničkih mehanizama u mozgu.
3. Sviranje glazbe čini vas sretnima
Sveučilište McMaster otkrilo je da su bebe koje su pohađale satove interaktivne glazbe pokazale bolje komunikacijske vještine i to veoma rano. Također, one su se češće i smijale.
4. Glazbenici mogu obraditi više stvari odjednom
Kao što je već spomenuto, to je zato što ih sviranje glazbe prisiljava da upotrebljavaju više osjetila odjednom. To može dovesti do vrhunskih multisenzornih sposobnosti.
5. Glazba povećava protok krvi u mozgu
Istraživanja su pokazala da bavljenje s glazbom povećava protok krvi u lijevu stranu mozga. To može biti korisno kada trebate prasak energije. Preskočite energetsko piće i pustite si glazbu na barem 30 minuta, pomoći će vam sigurno.
6. Glazba pomaže u oporavku mozga
Zahvaljujući glazbi poboljšavaju se i motoričke sposobnosti kod ljudi koji su doživjeli moždani udar.
7. Glazba smanjuje stres i depresiju
Istraživanje koje je provedeno na pacijentima koji su oboljeli od raka otkrilo je da slušanje i sviranje glazbe smanjuje tjeskobu. Drugo istraživanje je otkrilo da glazbena terapija smanjuje razinu depresije i tjeskobe.
8. Bavljenje glazbom jača izvršnu funkciju mozga
Izvršna funkcija obuhvaća kritične zadatke kao što su obrada i zadržavanje informacija, kontroliranje ponašanja, stvaranje i rješavanje problema.
Foto: Freepik/ Giphy/ Shutterstock
M.S.K.
Pogledajte još:
Glazbenih TOP 15 – evo koje smo pjesme, izvođače i albume najviše slušali u 2018. godini
Selena pjeva o anksioznosti, a ovih 10 pjesama ju smanjuje za do 65 posto [MUST HEAR]
Predviđena joj je propast, a ruši rekorde – znate koja je najslušanija pjesma 20. stoljeća?