Problem odlaska mladih iz države često se spominje kako u našim medijima, tako i u onim regionalnim. Mladi jednom kada završe fakultete stupaju na burzu rada i ako žele pronaći posao u struci za koju su se školovali, potrebno je biti iznimno strpljiv s obzirom na to da se za prvi posao čeka i po nekoliko mjeseci, ako ne i dulje.
Osim toga, jedan od glavnih razloga odlaska mladih su male plaće, loši uvjeti života i rada, ali i politička previranja, stoga mladi odlaze u zapadne države 'trbuhom za kruhom', ali i za bolje životne uvjete koji im se pružaju vani.
20 tisuća manje upisanih u samo 5 godina
Iako je situacija loša u cijeloj regiji, Bosna i Hercegovina bilježi velike padove u broju upisanih studenata u posljednjih nekoliko godina, pa zato uskoro moraju i mijenjati način rada, a nekolicini prijeti i zatvaranje.
Broj upisanih studenata na visokoškolske ustanove unazad pet godina pao je za 20 posto. Odnosno, u proteklih 5 godina na visokoškolske ustanove upisalo je 20 tisuća manje studenata, javlja BHRT.
Kao primjer daju da je u akademsku 2017./2018. godinu upisano 94.827 studenata, dok je u akademsku godinu 2021./2022. upisano 74.566 studenata, što je oko 20 tisuća studenata manje. Brojke su čak i gore za učenike koji su završili srednju školu. Kako navode na BHRT, ovakav pad je faktor koji utječe na kreiranje upisnih politika na visokoškolskim ustanovama u BiH.
„Naša upisna politika uvijek odražava naše aspiracije i naše mogućnosti, koliko studenata mi možemo upisati s obzirom na svoje kapacitete, kako infrastrukturne, tako i kadrovske", kaže prorektorica za nastavu i studentska pitanja Sveučilišta u Sarajevu, Dženana Husremović.
Da su brojke upisanih studenata iznimno loše i na drugim sveučilištima u Bosni i Hercegovini, govore i brojke da je Sveučilište u Sarajevu na prvu godinu studija upisalo oko 4 tisuće studenata, dok je na Sveučilištu u Banja Luci plan sljedeće godine upisati oko 2500 studenata, a sve u skladu s analizama upisa prethodnih godina.
Upisalo se 85 posto studenata
„O tome se jako vodilo računa tako da, recimo, prošle godine smo uspjeli od upisnih kvota koje su planirane ostvariti 85 posto, što mislim da je jako zadovoljavajuće s obzirom da je, u nekom ranijem periodu, taj postotak bio oko 60 posto“, navodi rektor Sveučilišta u Banja Luci Radoslav Gajanin.
S obzirom na manji broj studenata, u pitanje dolazi i kvaliteta izvođenja nastave. Iako bi zbog manjeg broja studenata kvaliteta trebala biti bolja jer se profesori i ostalo osoblje više mogu posvetiti svakom studentu, to na žalost nije slučaj.
Kako nastavljaju, situacija se hitno mora mijenjati u smislu preorjentacije njihovih sveučilišta na bavljenje znanstveno – istraživačkim radovima, projektima i ostalim segmentima koji mogu doprinijeti razvoju visokog obrazovanja u BiH.
„Upravo sad ulazimo u prostor borbe pojedinih visokoškolskih ustanova i svih, zapravo, za dizanje kvaliteta u obrazovanju, jer jednostavno jedna situacija u kojoj je u zadnja dva desetljeća bilo važno steći diplomu, mislim da ćemo ući u fazu da je važno steći znanje“, smatra prof. dr. Enes Hasić, ravnatelj Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete Bosne i Hercegovine.
Prijeti im gašenje
U Bosni i Hercegovini trenutno djeluje 47 visokoškolskih ustanova što nije u skladu s realnim brojem studenata, pa kako navode, vjerojatno će doći do gašenja nekih sveučilišta, a sve s ciljem usklađivanja potreba i podizanja kvalitete visokog obrazovanja.
Izvor: bhrt.ba