Sve što jedemo utječe na to kako se osjećamo. Loša prehrana može uzrokovati simptome zbog kojih nam je teško funkcionirati kroz dan. Možda misliš da si umoran zbog premalo sna ili zbog promjene vremena. Ipak, ponekad si umoran čak i kad se naspavaš. Razlog tome može biti hrana koja nema dovoljno nutrijenata.
Studenti često ne jedu dovoljno nutritivne hrane. Vjerojatno nekoliko puta tjedno jedeš pohano i pomfrit, pizze, peciva iz pekare i instant noodlese. Međutim, čak i ako te hrana zasitila i više ne osjećaš glad, to ne znači da je ona dobra za tvoje tijelo.
Prema dr. Dariusu Schneideru, certificiranom endokrinologu Sharp Community Medical Group, jedan od prvih signala loše prehrane je umor, piše Sharp HealthCare.
„Neka hrana može uzrokovati ili pogoršati umor, pa čak i dovesti do poremećaja raspoloženja i depresije“, kaže.
Hrana koja izaziva umor i mijenja raspoloženje uključuje brze ugljikohidrate, zasićene masti i hranu s nitratima. Međutim, druga hrana, poput bobičastog voća, zelenog lisnatog povrća, orašastih plodova, sjemenki i fermentirane hrane u kombinaciji s puno hidratacije, može poboljšati raspoloženje i dobrobit.
Što je konstantni umor?
Umor je osjećaj stalne iscrpljenosti ili slabosti i može biti fizički, psihički ili kombinacija oba. Iako se umor ponekad opisuje kao iscrpljenost, on je drugačiji od jednostavnog osjećaja iscrpljenosti ili pospanosti. Svatko se u nekom trenutku osjeća umorno, ali to se obično riješi drijemanjem ili nekoliko noći dobrog sna, a za neke i vježbanjem.
„Umor je simptom, a ne stanje“, kaže dr. Schneider. „Kod mnogih ljudi, umor je uzrokovan kombinacijom načina života, društvenih, psiholoških i općih problema, a ne temeljnog zdravstvenog stanja.“
Uz emocionalne brige, stres i medicinske uzroke, kao što su poremećaj štitnjače, bolesti srca ili dijabetes, umor mogu uzrokovati čimbenici načina života. To uključuje lošu kvalitetu sna, korištenje alkohola ili droga, nedostatak redovite tjelovježbe i, što je još važnije, lošu prehranu.
Hrana kao glavni krivac
„Visokoenergetska ili visokokalorična hrana koja je nutritivno siromašna ne daje tijelu dovoljno goriva ili hranjivih tvari da bi funkcioniralo na najbolji mogući način. Hrana kao što su na brzinu pojedene proteinske pločice ili pića s kofeinom, nude samo privremeni poticaj energije koji brzo nestaje i pogoršava umor“, kaže dr. Schneider.
„Proživljavamo epidemiju kroničnog umora i lošeg raspoloženja i možda postoji 100 puta veća vjerojatnost da ćemo imati značajnih problema s raspoloženjem nego ljudi rođeni prije 100 godina. Raspoloženje i umor prve su žrtve loše prehrane mnogo prije nego što se naše fizičko zdravlje počne pogoršavati“, objašnjava dr. Schneider.
Kako spriječiti umor?
Kako bi spriječili umor dr. Schneider preporučuje zdrave grickalice, kao što su orašasti plodovi, bobičasto voće, tamna čokolada s najmanje 60% kakaa, štapići celera, avokado i jabuke.
Osim toga, prženu hranu treba zamijeniti hranom na žaru ili pečenjem, a bijelu hranu, poput krumpira i riže, zelenom ili šarenom hranom, poput lisnatog povrća, voća i povrća.
Potrebno je ograničiti upotrebu kofeina i alkohola te visokokalorične hrane pune nitrata, poput kobasica i prerađenog sira. Također, umjesto slatkih pića je bolji izbor voda.