Prošlog tjedna pisali smo o poskupljenju stanova za najam u gotovo svim sveučilišnim gradovima, koje je najgore zahvatilo Split, Zadar i Dubrovnik, ali na poskupljenje nisu imuni ni u Varaždinu, Rijeci, Osijeku, Puli te Zagrebu.
Kako je pokazala analiza domaćeg oglasnika Njuškalo, cijene mjesečnog najma stanova u Zagrebu u godinu dana skočile za 6,63 posto, u Rijeci 6,04 posto, u Varaždinu 8,05 posto, a u Splitu i Zadru čak 17 posto. Više od 10 posto poskupio je najam u Osijeku i u Puli, a u Dubrovniku se ove jeseni za mjesec dana najma treba izdvojiti 16 posto više u odnosu na prošlu.
Kombinacija je ovo inflacije, ekonomske krize, ali i manjka stanova na tržištu te povratka studenata u gradove u kojima studiraju, zbog čega se traži stan više, čak i po višoj cijeni. No, čini se da će ovo poskupljenje troškova života neke studente, nažalost, prisiliti da napuste studij ili ga nastave u nekom drugom gradu.
Naime, docentica na katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Tamara Slišković za Hinu naglašava kako je riječ o najdinamičnijem i najrazvijenijem tržištu nekretnina u Hrvatskoj.
"Na zagrebačkom tržištu najma postoji konstantno rastuća potražnja za stambenim jedinicama zbog pozitivnih migracijskih kretanja, odnosno doseljavanja u glavni grad", ističe Slišković.
Zbog cijena najma narušena kvaliteta studentskog života u Zagrebu
Objašnjava da zbog velikog broja studenata koji svake godine upisuju fakultete u Zagrebu te zbog ograničenih i nedostatnih kapaciteta studentskih domova, postoji velika potražnja za najmom, što stvara pritisak na cijene. "Drugim riječima, rastuća potražnja za stanovima za najam podiže njihovu cijenu", dodaje Slišković i naglašava da se to može primijeniti i na cijelo tržište najma, a ne samo za studentski najam.
Zamjenica predsjednika Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu Bruna Bandula upozorava kako poskupljenje predstavlja značajno narušavanje kvalitete studentskog života u Zagrebu, posebice jer je Zagreb suočen s dugogodišnjim manjkom smještaja u studentskim domovima.
"Broj ležajeva od 6500 pokriva jedva 10 posto ukupnog broja studenata Sveučilišta u Zagrebu", govori Bandula za Hinu.
Dodala je kako su studenti koji nisu dobili smještaj u domu, a obitelj im ne može priuštiti najam stana, prisiljeni raditi tijekom studija kako bi si omogućili visoko obrazovanje zbog čega "sveukupno pati kvaliteta studija, a neki od studenata prisiljeni su i napustiti ga".
Naglasila je da ulaganje u studente "predstavlja ulaganje u budućnost, a studentski smještaj neizostavan je dio studiranja te samim time mora biti pravo svih studenata".
Cijene rastu posljednjih 5 godina
No, aktualni porast traženih renti zapravo više je povezan s kretanjem cijena kvadratnog metra stambenog prostora u posljednjim godinama, napominje Slišković. "Na sveukupnom tržištu Hrvatske, cijene stambenih objekata u posljednjih pet godina, gotovo bez iznimke, bilježe porast iz tromjesečja u tromjesečje", kaže.
Dodaje da je najsnažniji rast prisutan na zagrebačkom tržištu, a to pokazuju cijene stambenih objekata koje su u prvom tromjesečju 2022. bile 16 posto više nego u istom tromjesečju lani.
S obzirom na porast cijena u prethodnom razdoblju, najmodavac, tj. vlasnik, davanjem te nekretnine u najam želi osigurati povrat investicije u što kraćem roku te tako zahtijeva i višu rentu, kaže Slišković.
Ekonomist Andrej Grubišić smatra da su na povećanje cijena najviše utjecale ekspanzivna monetarna politika, porezna diskriminacija i državne subvencije za kupovinu stanova.
"Posljednjih deset godina bilo je razdoblje ekspanzivne monetarne politike, jako puno novca je natiskano i pušteno u sustav od strane centralnih banaka zbog čega smo dobili porast na depozitnim računima od 2017. do 2022., sa 74 na 154 milijarde kuna", rekao je Grubišić Hini.
Rasli su štedni, oročeni i devizni depoziti za dodatnih 15 do 20 milijardi kuna. Rezultat su niskih pasivnih kamatnih stopa banaka koje tako više ne nude atraktivne povrate na oročenu štednju te razmjerno slabe sklonosti ulaganja u alternativne financijske instrumente.
Porast cijena rezultirat će prodajom manjeg broja kvadrata po obitelji, i to će morati prihvatiti svi koji žele živjeti u Zagrebu, tvrdi Grubišić.
Tržište nekretnina doživjet će vrhunac i usporavanje, ali teško je reći kada
Profesorica Slišković drži da je "teško predvidjeti kada će se ovakvi trendovi glede cijena kvadratnih metara i najma stanova preokrenuti, no treba znati kako svaka pojava prolazi kroz svoj životni ciklus."
Tako i tržište nekretnina, koje je sada na uzlaznoj putanji, mora u jednom trenutku doživjeti privremeni vrhunac nakon kojeg slijedi usporavanje, smatra.
"Uzimajući u obzir da iza sebe imamo iznimno uspješnu turističku sezonu, koja se može smatrati jednim od generatora potražnje za investicijskim stanovima, malo je vjerojatno da će se u vrlo kratkom roku dogoditi neki značajniji preokret glede cijena na stambenom tržištu", dodaje Slišković.