Fakultet je krenuo, a za neke je ovo prva godina. U redu je ako si malo izgubljena i ako ti treba neko vrijeme da se prilagodiš. Velika je to razlika naspram srednje škole. Drugačije funkcioniraju stvari, a koriste se često i neki novi pojmovi.
Fakultet je jedan skroz novi svijet! Ako nemaš nekoga bliskog tko je išao na faks, neke te stvari mogu malo zbuniti kada ih prvi put čuješ. Za razliku od srednje, na faksu nema polugodišta ili predmeta. Za sve se to koriste neki skroz novi nazivi! Postoje pojmovi koji su tipični baš za studiranje i koje ćeš sve s vremenom naučiti, ali koji će ti biti totalna novost tek kada krenu predavanja. Da bi se što lakše snašla u tom novom svijetu, donosimo ti mali studentski rječnik koji sadrži sve najbitnije pojmove koje kao novi student moraš znati.
Brucoš – to si ti! Za one koji krenu na prvu godinu faksa, koristi se termin 'brucoši', to su studenti prve godine.
Semestar – na faksu nema polugodišta, već se ona zovu semestri.
Kolegij – umjesto predmeta, koriste se naziv kolegiji.
Kolokvij – uz ispite, postoje i kolokviji. To su međuispiti. Oni se polažu tijekom semestra, a ako ih položiš sve iz jednog kolegija, nećeš morati ići na ispit.
Akademska četvrt – ne to nije mjesto stanovanja za studente, iako tako na prvu zvuči. Akademska četvrt znači da smiješ kasniti na predavanje 15 minuta. Ali ne kod svakog profesora!
Silabus – to je dokument koji će objaviti profesor, a u kojem ćeš pronaći sve informacije vezane za njegov kolegij. Od toga što će se sve učiti, koja je literatura iz koje ćeš trebati učiti, datumi ispitnih rokova, kontakt na koji se možeš javiti profesoru…sve bitne info su tu.
ECTS bodovi – vjerojatno si primijetila da svaki kolegij donosi određeni broj ovih bodova. To je sustav vrednovanja koji postoji na faksu. Svaki kolegij, ovisno o tome koliko je važan, nosi određeni broj bodova. Što više bodova sakupiš tijekom godine, to bolje.
Demonstrator ili demos – profesor na uvodnim predavanjima može spominjati svoje 'demose', a ako se pitaš tko su oni, evo objašnjenja: to su studenti viših godina koji pomažu profesoru s nekim tehničkim sitnicama i odgovaraju studentima na osnovna pitanja o kolegiju, a nekada i drže vježbe.
Asistent – druge osobe koje profesor može spominjati su njegovi asistenti. Oni su još jedni pomoćnici profesorima, ali nisu studenti, već normalno zaposlene osobe. Iako nisu glavni, rade većinu toga za profesora i kolegij. Njihova su desna ruka i zamjena.
Ispitni rokovi – to je period od nekoliko tjedana kada se održavaju SAMO ispiti, nema predavanja, seminara, vježbi… Ispitni rokovi dolaze nakon svakog semestra. Kada semestar završi, slijede ispitni rokovi i tek onda počinje sljedeći semestar.
Skripta – skraćena verzija gradiva. Na faksu se ući iz debelih knjiga i da bi svima bilo lakše (i da bi brže prošli gradivo) sastavljaju se skripte iz kojih se onda uči. Nekada su dovoljne i u njima ćeš pronaći sve bitno, a nekada su sastavljene jako loše. Kruže uvijek one od studenata s više godine da ih ne moraju slagati ispočetka studenti svake godine.
Parcijala – neki će studenti početi spominjati i da su parcijala. To znači da nisu riješili sve ispite s jedne godine i da su upisali drugu godinu, ali samo polovično. Pošto im je ostalo više kolegija s prošle godine, nisu mogli upisati sve sa sljedeće godine.
Seminar ili seminarska nastava – predavanja su glavna za svaki kolegij, ali uz njih uvijek na kolegijima postoje i seminari (ili nekada i vježbe). To je dodatak predavanja koji obično drže asistenti, a koji je fokusiran na prolaženje dodatnog gradiva, kao i nastava na kojoj studenti budu fokusu jer svaki put oni drže prezentacije i izlaganja.
Dekan – on je ono što je u srednjoj ravnatelj.
Konzultacije – to je vrijeme kada možeš doći kod profesora pitati ga što god da te muči o njegovom kolegiju ili ti nije jasno. Bilo da ti neko gradivo nije jasno ili želiš pogledati svoj ispit i vidjeti gdje si sve pogriješila, to možeš odraditi na konzultacijama. One se uvijek održavaju nekoliko sati tjedno i obično piše u silabusu kada su.