Način života i navike utječu na razinu inteligencije. Ako želimo zadržati oštroumnost do starosti, trebali bismo se već danas odreći nekih ponašanja koje nas mogu malo po malo učiniti glupljima.
Koje su to navike koje većina nas ima, a koje nam sustavno, malo po malo smanjuju inteligenciju?
Konstantno provjeravanje obavijesti na mobitelu
Umjesto da tehnologija bude praktičan alat koji nam pomaže u životu, mnoge od nas je počela kontrolirati. Konstantne obavijesti o porukama, nove vijesti, upozorenja i sve ono što nas prekida u svakodnevnim aktivnostima tisuću puta u danu, u konačnici nas čini i manje inteligentnima. U globalu, ne možemo zadržati pažnju niti se koncentrirati i posvetiti svakodnevnim obvezama, dok svako malo moramo provjeravati obavijesti s mobitela, a koje u konačnici, u većini slučajeva nisu niti od tolike životne važnosti. Prestali smo pamtiti ili razmišljati, jer sve možemo guglati, za sve postoje aplikacije ili odgovori na društvenim mrežama.
Besciljno skrolanje ili surfanje internetom
Ako mislite da nema ničeg lošeg u višesatnome gledanju smiješnih videa ili surfanja internetom, ipak se varate. Obično si ovom bezazlenom navikom smanjujemo sposobnost koncentracije. Bilo bi bolje da pokušate, umjesto provođenja sati i sati na društvenim mrežama, pročitati knjigu. Knjiga vas uči da se usredotočite.
Praćenje tračeva ili tračanje
Ako konstantno pratite isprazne sadržaje, bilo na tv-u, društvenim mrežama ili portalima i ako se družite s ljudima koji nisu u stanju ni o čemu drugome razgovarati, nego samo tračati druge ljude i njihove životne odabire, onda vas i to može zaglupiti.
Premalo spavanja
Tko nije zaglibio dugo u noć, gledajući nekoliko nastavaka serije ili omiljene filmove. Drugi dan treba u školu ili na posao, a vi se osjećate kao zombi. No mislite si kako to nema veze, jer vam nije prvi puta. Ako ste istrenirali vaše tijelo na ovo, znajte da mozak pati. Naime, mozak treba sna kako bi u miru obradio informacije koje su pristigle tijekom dana. Ako pak ne spavate dovoljno, vaš mozak nema mogućnosti u potpunosti obraditi informacije pa dolazi do gubitka pamćenja.
Opijanje
Ako ste pokušali voditi bilo kakvu vrstu razgovora s osobom u alkoholiziranom stanju, znate koliko previše pića i promili u krvi mogu osobu napraviti smiješnom. No, pretjerana uživanja u alkoholu i opijanja mogu ostaviti dugoročne štetne učinke na mozak.
Prejedanje
Ako jedemo puno previše hrane i još k tome nezdrave, ne samo da se debljamo, nego to djeluje opterećujuće i na naš mozak. Tijelo mora puno više energije uložiti na probavu velike količine hrane, što znači da će resursi biti koncentrirani na probavu, a ne npr. na prerađivanje informacija iz pročitane knjige.
Navika multitaskinga
Iako se multitasking karakterizira kao nešto poželjno i pozitivno, jer ipak je riječ o sposobnosti obavljanja više stvari istovremeno, dugoročno multitakseri preopterećuju mozak. Postaju manje produktivni i zaboravni.