STEM područje koje se smatra pokretačem budućnosti, na najvećem hrvatskom sveučilištu, onom zagrebačkom, nije dobilo niti jedno jedino novo upisno mjesto već 14 godina.
U ovih 14 godina, STEM područja doživjela su svoj veliki procvat, mijenjala su pogled na svijet, pa čak i sam svijet, ali broj studenata koje Sveučilište u Zagrebu upisuje isti je kao i prije stvaranja Instagrama.
Nijedno novo mjesto – već 14 godina
Uspoređivanjem tablice upisnih kvota za novu akademsku godinu 2022./2023., i onu iz 2009. godine, dolazi se do poražavajućih rezultata kako se u 14 godina niti jedno novo mjesto nije otvorilo na STEM fakultetima.
S obzirom na to koliko se svijet otada promijenio, ovi podaci pokazuju kako Sveučilište ne raspisuje upisne kvote sukladno potrebama tržišta rada, piše Lider.
No, nije samo zagrebačko Sveučilište u problemu s manjkom visokoobrazovanih stručnjaka iz ovog sektora. U Osijeku svake godine diplomira 200-tinjak ljudi koji se mogu zaposliti u IT-u, a godišnje potrebe više su nego dvostruko veće, pišu.
Skoro 1000 mjesta više, ali u društvenim znanostima
Osim toga, loše brojke ima i varaždinski Fakultet organizacije i informatike, koji upisuje čak 130 studenata manje nego 2009. godine, pa ove godine ima 730 mjesta za nove brucoše, a toliko upisuje i zagrebački FER koji je u posljednjih 14 godina svoju upisnu kvotu podigao za 80 mjesta.
S druge strane, zagrebačko sveučilište unazad 14 godina upisuje 1085 studenata više – od kojih je 989 u području društvenih znanosti te 215 novih mjesta na fakultetima koji nisu postojali prije 14 godina, pišu.
U pregledu upisnih kvota na STEM fakultetima (PMF, FER, Kemija, FSB, Geotehnički, Metalurgija, RGN, Farmacija, Agronomija, Šumarstvo, Prehrambeno-biotehnološki, FOI i Obnovljivi izvori) rezervirano je 32,7 posto upisnih kvota, dok je prije 14 godina bio više - 35,5 posto..
izvor: lider.hr