Društvene mreže su već dugo pod oštrim kritikama javnosti zbog oglašavanja maloljetnicima koji se smatraju posebno ranjivom društvenom skupinom. Meta je ove godine bila prisiljena promijeniti svoju politiku oglašavanja pa su tako uveli pretplatu koju korisnici mogu plaćati ako žele koristiti društvene mreže bez oglasa.
Tvrtke društvenih medija prošle su godine ukupno ostvarile više od 11 milijardi dolara prihoda od oglašavanja maloljetnicima u SAD-u, prema studiji Harvard T.H. Chan School of Public Health.
Istraživači kažu da rezultati pokazuju potrebu za državnom regulacijom društvenih medija budući da ih tvrtke koje žele zarađivati od djece koja koriste njihove platforme nisu uspjele smisleno samoregulirati. Primjećuju da bi takvi propisi, kao i veća transparentnost tehnoloških tvrtki, mogli pomoći u ublažavanju štete mentalnom zdravlju mladih i suzbiti potencijalno štetne prakse oglašavanja usmjerene na djecu i adolescente, piše AP News.
Algoritmi izazivaju ovisnost kod djece
Istraživači i zakonodavci su se usredotočili na negativne učinke koji proizlaze iz platformi društvenih medija, čiji osobno prilagođeni algoritmi mogu natjerati djecu na pretjeranu upotrebu. Ove su godine zakonodavci u državama poput New Yorka i Utah uveli ili donijeli zakone koji bi ograničili korištenje društvenih medija među djecom, navodeći štetu mentalnom zdravlju mladih i druge probleme.
Također, desetak saveznih država je tužilo Metu, koja posjeduje Instagram i Facebook, zbog navodnog doprinosa krizi mentalnog zdravlja.
„Iako platforme društvenih medija mogu tvrditi da mogu same regulirati svoje postupke kako bi smanjile štetu mladim ljudima, to tek trebaju učiniti, a naša studija sugerira da imaju ogromne financijske poticaje da nastave odgađati poduzimanje smislenih koraka za zaštitu djece“, rekao je Bryn Austin, profesor na Odsjeku za društvene i bihevioralne znanosti na Harvardu i autor studije.
Maloljetnici se ne znaju oduprijeti oglašavanju
Same platforme ne objavljuju koliko novca zarađuju od maloljetnika. Platforme društvenih medija nisu jedine koje oglašavaju djeci, a roditelji i stručnjaci već dugo izražavaju zabrinutost zbog marketinga djeci na internetu, na televiziji, pa čak i u školama. No online oglasi mogu biti posebno podmukli jer mogu biti usmjereni na djecu i jer je granica između oglasa i sadržaja koji djeca traže često nejasna.
U dokumentu o politici iz 2020., Američka akademija pedijatara rekla je da su djeca „posebno osjetljiva na uvjerljive učinke oglašavanja zbog nezrelih vještina kritičkog razmišljanja i inhibicije impulsa“.
„Djeca školske dobi i tinejdžeri možda mogu prepoznati oglašavanje, ali mu se često ne mogu oduprijeti kada je ugrađeno u provjerene društvene mreže, potaknuto od utjecajnih slavnih osoba ili isporučeno uz personalizirani sadržaj“, istaknuto je u spomenutom dokumentu.
Koliko društvene mreže zarađuju od maloljetnika?
Kako zabrinutost oko društvenih medija i mentalnog zdravlja djece raste, Savezna komisija za trgovinu ranije ovog mjeseca predložila je opsežne izmjene desetljećima starog zakona koji regulira kako internetske tvrtke mogu pratiti i oglašavati se djeci. Predložene promjene uključuju isključivanje ciljanih oglasa za djecu mlađu od 13 prema zadanim postavkama i ograničavanje push obavijesti.
Prema studiji Harvarda, YouTube je ostvario najveći prihod od oglasa od korisnika do 12 godina (959,1 milijun dolara), a slijede ga Instagram (801,1 milijun dolara) i Facebook (137,2 milijuna dolara).
Instagram je u međuvremenu ostvario najveći prihod od oglasa od korisnika u dobi od 13 do 17 godina (4 milijarde dolara), a slijede ga TikTok (2 milijarde dolara) i YouTube (1,2 milijarde dolara).
Istraživači također procjenjuju da je Snapchat ostvario najveći udio svog ukupnog prihoda od oglasa u 2022. od korisnika mlađih od 18 godina (41%), a slijede ga TikTok (35%), YouTube (27%) i Instagram (16%).