Marty Lobdell 40 je godina predavao psihologiju na koledžu "Pierce" u Washingtonu. Tijekom svoje profesorske karijere, predavao je desecima tisuća studenata i zbilja je želio da uspiju i imaju što bolje ocjene.
Nakon što je mnogo puta vidio studente kako uče po osam sati u komadu ili više za ispit, ali ne uspijevaju položiti, osmislio je tehniku učenja koja mozgu pomaže da dugoročno zapamti informacije, a pojasnio ju je u jednom od najpopularnijih videa objavljenih na YouTube-u, a koji se tiču učenja.
Ako učite za bilo koji ispit, stjecanje certifikata, prijemni, pravosudni ili bilo koju drugu vrstu provjere znanja, ovi bi vam savjeti mogli olakšati ovaj zadatak, rezultirati boljim ocjenama i dugoročnijim pamćenjem gradiva.
11 savjeta
Njegovi bi se savjeti mogli svrstati u 11 točaka koje vode do uspjeha, garantirano.
Marty se koristi tehnikom poznatijom pod nazivom "pomodoro". Ukratko, temelji se na ideji da učiti treba u kraćim periodima (od otprilike 30 minuta) nakon čega se uzima petominutna pauza, kako bi mozak bio svjež i "budan" tijekom učenja.
Ono što naučite – prenesite drugima. Ovo je jedna od najvećih prednosti učenja u skupinama. Richard Feynman tvrdio je da ćete naučiti bolje, više i temeljitije ako ono što učite prenosite i drugima. Ovo ima smisla, no rijetko se tko ovoga drži. Jedan od načina na koji ovo možete prakticirati je učenje u grupama ili pak izlaganje onoga što učite prijateljima ili obitelji. Ako ništa od ovoga nije opcija, izlaganje materije možete odraditi i pred ljubimcem ili kućnim biljkama!
Postoji velika razlika između prisjećanja i prepoznavanja. Prepoznavanje je ono kad učite, okrenete određenu stranicu i pomislite: "Hej, ovo znam." No, ono što se doista tu dogodilo je da ste prepoznali materiju s te stranice, što nikako ne znači da ju zbilja znate i da ćete se gradiva moći prisjetiti na ispitu. Jedan od načina da provjerite prepoznajete li samo gradivo ili ga zbilja znate jest da zatvorite skriptu ili knjigu, pogledate u stranu i pokušate se sjetiti onoga što piše.
Uvijek učite na istoj lokaciji. Koristite istu stolicu za učenje ili uvijek sjedite za istim stolom. Tako ćete se kondicionirati na učenje, čim sjednete na "svoje" mjesto.
Ne slušajte glazbu dok učite, posebice vokalne skladbe. Bez obzira koliko dobro mislite da multitaskate, bit ćete uspješniji ako se potpuno koncentrirate. Ako pjevušite uz omiljenu pjesmu dok istovremeno učite, niste potpuno koncentirani na gradivo.
Postoji razlika između koncepata i činjenica – naučite ju! Jedno je naučiti nazvie planeta u Sunčevom sustavu, a drugo shvatiti kako orbitiraju oko Sunca ili funkcioniraju u sustavu. Cilj učenja je razumijevanje. Bitno je zapamtiti činjenice, no krajnji je cilj razumjeti koncepte, a ne "bubati" činjenice napamet.
Kako biste bolje pamtili što profesor predaje, vodite bilješke, ali ne previše bilježaka. Dovoljno je zapisati onoliko koliko će potaknuti vaš mozak na prisjećanje nakon predavanja, no nemojte pisati toliko da se ne možete fokusirati na ono što profesor predaje i govori.
Spavajte dovoljno. Tijekom sna, mozak ulazi u REM fazu tijekom koje se obrađuje ono što ste učili u budnom stanju. Ako ne ulazite u REM fazu sna dovoljno često, nećete se sjećati onoga što ste učiti tijekom dana. Stoga se pobrinite da se nakon učenja dovoljno naspavate.
Testirajte što ste naučili zapisivanjem materije. Nemojte gledati u bilješke nego pišite sve čega se sjećate, vezano uz gradivo koje učite, što će dodatno produbiti vaše znanje.
Metoda "sažetak, pitanje, čitanje, recitiranje i ponavljanje" podrazumijeva da pregledate ono što morate naučiti i zatim osmislite pitanja vezana uz gradivo kako biste se dodatno fokusirali. Pitanja mogu glasiti: "Je li ova tema ono čemu se moram posvetiti?", nakon čega ćete pročitati poglavlje, izrecitirati što ste naučili i zatim ponoviti materiju.
Koristite se tehnikama treninga kako bi učili manje, a pametnije. Korištenje tehnika poput "Sherlockove palače uma" ili "palače sjećanja" garantira vam da ćete zbilja zapamtiti ono što učite.
Sretno s učenjem!