Neke priče ne usudimo se komentirati sami pa u pomoć zovemo njih – jer problem je manji kad se podijeli. Hrabri telefon je tu za sve vas koji se osjećate loše, kada vas muče obiteljski, ljubavni ili neki drugi problemi.
Ovotjedna priča koju smo odlučili podijeliti s njima i zamoliti ih za komentar našla se u našoj rubrici 'Pitanja & Odgovori'. Pročitajte o čemu se radi u nastavku...
PITANJE:
Pozdrav! Već 3 godine se borim s jednim jako lošim osjećajem. Danas baš nisam otišla radi toga u školu jer mi se tu najčešće događa. Mislim da je u pitanju derealizacija ili depresonalizacija. Nisam posjećivala psihologa zbog ovoga niti ikome rekla jer mislim da me ne bi razumjeli. Mislim da je sve ovo nastalo zbog socijalne anksioznost koju imam od malena, ipak nisam sigurna. Ugl ja kada pratim sat u školi zna mi se dogoditi da se zamislim i odjednom mi se počne nesvijestiti i sama sebe počinjem pitati jesam li ja u školi ili sve ovo sanjam? Jesu li svi oko mene realni ili sam ja jedina ovdje? Stvarno jako jako loš osjećaj. Počinjem se preznojavati i gledam u stol i predmeti oko mene kao da se počinju smanjivati. Glava i ruke kao da su utrnule. Prije mi je to trajalo najviše 10 minuta, a sada me zna držati po cijeli dan sve dok ne dođem kući i onda bude sve po starom. Stvarno ne znam što da radim i kako da se izvučem iz toga jer ne mogu normalno funkcionirati na javnim mjestima.
Odgovor Hrabrog telefona:
Draga djevojko,
kažeš kako se protekle tri godine boriš s lošim osjećajem i da si zbog njega počela izostajati iz škole. Opisuješ kako kada pratiš sat u školi se zamisliš, počneš gubiti svijest i pitati se jesi li u školi ili u snu. Kažeš kako se tada počneš preznojavati i stvari oko tebe se smanjuju. Tada osjećaš kako su ti glava i ruke utrnute i da je to na početku trajalo deset minuta, a da se sada osjećaš tako cijeli dan sve dok ne dođeš kući. Navodiš kako misliš da je u pitanju depersonalizacija ili derealizacija i misliš da je to posljedica socijalne anksioznosti koju imaš odmalena. Opisuješ kako nikome nisi rekla za ove teškoće jer se bojiš kako te nitko ne bi razumio. Zanima te što možeš učiniti da ti bude bolje.
Žao mi je što se tako osjećaš. Osjećaji koje si opisala nisu lagani i brine me što se tada pitaš gdje si i gubiš svijest. Često zbog osjećaja koje proživljavamo možemo osjećati određene fizičke reakcije kao što su znojenje koje si opisala te utrnuće koje osjećaš u glavi i rukama. Brine me što si napisala kako je to ranije trajalo deset minuta, a sada traje cijeli dan. Pitam se kako se tada nosiš s time. Osim toga, zanima me događaju li ti se ove teškoće samo u školi ili u drugim situacijama, kod kuće, dok si u društvu i slično.
Situacija u kojoj se nalaziš traje već neko vrijeme i čini mi se da ti je sve teže. Želim ti reći koliko je važno da s nekim razgovaraš o tome kako se osjećaš. Razgovor s osobom od povjerenja nam može pomoći da se bolje osjećamo. S obzirom na to da tvoji osjećaji dugo traju i da zbog toga ne želiš ići u školu, važno je da dobiješ podršku. Rekla si kako nisi posjećivala psihologa jer misliš da te ne bi razumio. Navela si kako misliš da je kod tebe prisutna depersonalizacija ili derealizacija. Željela bih ti reći kako je za dobivanje dijagnoze nekog psihičkog poremećaja potrebno vrijeme, da postoje određeni kriteriji i tim stručnjaka koji o tome donose zaključak nakon tretmana neke osobe. Psiholog je osoba koja je educirana za rad s ljudima i stručnjak je u proučavanju načina na koji se ponašamo, mislimo i osjećamo te ti može pomoći u rješavanju teškoća koje si opisala te u nošenju s različitim situacijama i emocijama. Pitam se kako ti se čini ideja da se obratiš psihologu u školi.
Ako želiš podijeliti kako se osjećaš ili razgovarati o tome kako da se obratiš odrasloj osobi za pomoć možeš nazvati liniju Hrabrog telefona na broj 116 111 svaki radni dan od 9 do 20 sati, poslati svoj upit na savjet@hrabritelefon.hr ili se javiti na chat Hrabrog telefona svaki radni dan od 15 do 19 sati.
Puno sreće želi ti,
tvoj Hrabri telefon
Foto: Giphy/ Hrabri telefon/ Unsplash
M.T./ Hrabri telefon
Pogledajte još:
'Znači život mi je toliko loš zbog mojih roditelja da je to nevjerojatno' HELP
'Skupina dečkiju su okolo govorili da sam ku***, sponzoruša i takve neke stvari' HELP