Zašto bi trebali uzeti godinu pauze prije upisa na fakultet

Prije nekoliko dana je kćer američkog predsjednika Baracka Obame, Malia, objavila kako će uzeti 'gap year' prije upisa na fakultet. Ona nije iznimka jer to u Americi učenici čine već godinama – zašto je kod nas drugačije?

`Gap year` je `slobodna godina` nakon završetka srednje škole i netom prije polaska na faks. Zapravo, radi se o godini dana u kojoj se možemo posvetiti drugim stvarima koje nemaju veze s obrazovanjem.

To uopće nije čudna pojava u Americi (ondje to čini 200 tisuća učenika godišnje) ili drugdje u Europi, ali u Hrvatskoj kao da se svi zgroze kada čuju prijedlog o tome. Godina pauze ima nedostatke za koje svi znamo, a sada je vrijeme da otkrijemo i njene prednosti.

Nažalost, situacija u Hrvatskoj ne dopušta mladom čovjeku da ima takvu slobodnu godinu jer odmah se postavlja pitanje: `a što ćeš raditi godinu dana?` ili `zašto ne ideš na fakultet sa svojom generacijom?`. U Hrvatskoj posao teško nalaze i osobe sa strukovnom školom, a da ne pričamo kako gimnazijalci na tržištu rada nemaju nikakve šanse.

Upravo zbog takvog silnog zamaranja slična stvar kod nas ne postoji nego je do pojedinca, ali je i takvih malo. Rezultat srljanja na fakultet vidimo svakodnevno: ljudi nakon trećeg puta na drugoj godini upisuju nešto drugo, odustaju od fakulteta i slične stvari.

Kada bi bilo normalno reći i roditeljima, sebi i okolini da želimo slobodnu godinu odmah bi naišli na salvu kritika i zato je dobro znati zašto je dobro uzeti `gap year`:

Pronaći posao tijekom tijekom slobodne godine će donijeti barem dvije dobre stvari: može obogatiti životopis i donijeti novac prije početka fakulteta. Osim toga, moguće je tim poslom i sam sebi platiti dio školovanja jer premda je došlo vrijeme tehnologije, i dalje su tu skripte koje treba isprintati, instrukcije koje treba platiti i neke knjige koje treba kupiti.

Putovanje može biti odlično iskustvo koje nas može promijeniti, uglavnom na bolje. Naravno, ne govorimo o skupim putovanjima jer postoje i jeftine varijante, `last minute` i popusti. Bez obzira na to gdje ćemo putovati, ono će nam donijeti novo iskustvo i nove situacije u kojima se moramo snaći. Uklapanje u nepoznato okruženje, pričanje stranog jezika, upoznavanje ljudi i kulture – samo su neki od benefita putovanja.

Treba zapamtiti da je volontiranje uvijek dobra ideja bez obzira na to o čemu se radi. Volontirati se uistinu može posvuda – u humanitarnim organizacijama poput Crvenog križa ili u životinjskim azilima. Isto tako se može volontirati i `praksati` u različitim tvrtkama, a to naravno ovisi o tome što nas zanima. Primjerice, učenici koji bi kasnije voljeli studirati novinarstvo uvijek mogu pitati neki lokalni portal ili novine da uskoče tu i tamo kada je redakciji potrebno jer i to je volontiranje, a usput priprema za budući posao.

Nitko ne kaže da trebaš prebrzo odrasti, ali neke osobine odrasle osobe moraš imati. Kroz tu godinu dana možeš naučiti puno toga o sebi, ali i o drugima. Za to vrijeme bilo bi dobro posvetiti se nekim `odraslim` hobijima poput kuhanja, pranja rublja ili šivanja. Možda to `na prvu` zvuči smiješno, ali te vještine će ti uskoro dobro doći kada odeš na fakultet, a osobito ako odlaziš živjeti u drugi grad, daleko od roditelja.

Vrijeme provedeno s obitelji nikada nije potraćeno. Obitelj je uvijek tu uz nas pa tako i mi trebamo biti uz njih. Budući da slobodna godina znači da nećemo ići u školu i nećemo imati takve obaveze, možda ćemo sada uspjeti i malo bolje upoznati pa samim time i razumjeti. U svakom slučaju, odnos s obitelji može krenuti na bolje ako uzmemo `gap year`.

Jako je teško donijeti odluku o tome čime ćemo se baviti u životu s 18 ili 19 godina. Vjerovali ili ne, nekada je to teško i s 30 tako da bi tijekom slobodne godine trebala ozbiljno razmišljati o svojim interesima. Isto tako valjalo bi `izvagati` sve svoje prednosti i nedostatke te biti svjesna onoga što zaista možeš i želiš učiniti od onoga što bi `možda mogla...nekad`.