Iako je stres neodvojivi dio svakodnevice studenata, sigurno ste mnogo puta pomislili da biste na ispitu prošli mnogo bolje da vas konstantno ne prati taj osjećaj tjeskobe, nervoze i iščekivanja tijekom rokova i rješavanja akademskih obaveza.
Najrecentniji zaključci znanstvenika ipak daju naslutiti drugačiji „rasplet“ događaja: malo stresa pomoći će vam u pamćenju gradiva za ispit!
Novo istraživanje neuroznanstvenika sa Sveučilišta u Georgiji provedeno na više od 1200 zdravih adolescenata pokazalo je da je mentalni stres poguban samo kad prijeđe određenu, višu razinu. U umjerenim količinama, čini se da stres ima pozitivan utjecaj na vašu radnu memoriju, piše Science Alert.
Malo stresa, više pamćenja
Tijekom istraživanja, sudionicima je testirano pamćenje tako što su prepoznavali određene alate i lica. Cijelo vrijeme ispitivanja, snimali su im aktivnost mozga. Znanstvenici su primijetili da su sudionici koji su u upitniku naveli da se osjećaju snažnije pod stresom iskazivali manje aktivnosti u dijelovima mozga povezanima s kratkotrajnim pamćenjem, takozvanom „radnom memorijom“. Istovremeno, oni koji su osjećali nižu ili umjerenu razinu stresa mogli su se pohvaliti boljom radnom memorijom koja je utjecala i na bolje performanse na testu pamćenja.
Ideja da stres može pozitivno ili negativno utjecati na kognitivne procese ljudi nije nova. Studija provedena 2006. godine na uzorku od 20 zdravih odraslih osoba pokazala je da stres može negativno utjecati na radnu memoriju, ali samo ako su razine stresa visoke. Zbog toga neki znanstvenici smatraju da je stres u umjerenim i blagim dozama čak blagotvoran za naše pamćenje.
Štoviše, izlaganje stresu dovodi do kondicioniranja zahvaljujući kojemu se kasnije lakše nosimo s novim izazovima i stresorima te lakše anticipiramo probleme u budućnosti.
Previše stresa utječe na srce, tlak i crijeva
No, ako emocionalni ili mentalni pritisak naraste iznad onoga s kojim se pojedinac naučio nositi ili stres potraje tijekom duljeg perioda, posljedice mogu biti pogubne. U ovakvim okolnostima javlja se napetost mišića, visoki tlak, bolesti srca i imunog sustava, poremećaji u radu crijeva, slabljenje radne memorije i još mnogo poteškoća.
Zanimljivo je i to da su sudionici navedene studije, koji su izjavili da imaju snažnu mrežu društvene i socijalne potpore u životu, bolje podnosili stresne situacije. Obitelj i prijatelji stoga bi mogli biti „sigurna zona” i zaštita u trenucima nesigurnosti, opterećenosti i napetosti, s kojima se svi susrećemo tijekom života.
Autori studije, objavljene u časopisu Neuropsychologia, stoga su zaključili da su umjerene količine stresa u našim životima blagotvorne za našu radnu memoriju i pomažu nam bolje pamtiti, ali i nositi se sa budućim izazovima u životu.
Ovo svakako pruža novu perspektivu kad razmišljamo o ispitnim rokovima kao izvoru stresa jer nas, sudeći po ovoj novoj hipotezi znanstvenika, priprema za buduće stresove poslovnog okruženja, ali i životne izazove koji dolaze nakon diplome.
izvor: sciencealert.com