Kako bi izbjegli neugodno situaciju ili iz čiste dosade, dobri lažljivci bez imalo problema mogu sakriti istinu, ali ipak postoji nekoliko signala koji će ih odati.
Autori knjige „Veliki lažljivci: Što nam psihologija govori o laganju i kako izbjeći laž“, psiholozi Christian L. Hart i Drew A. Curtis, izdvojili su nekoliko znakova koji će vam pomoći u otkrivanju lažljivaca, prenosi cnbc.com.
Odlični su glumci i manipulatori
„Dobri lažljivci nisu nervozni zbog manipuliranja drugima; nego su sigurni, dominantni i opušteni dok iskorištavaju druge“, tvrde autori.
Dobri lažljivci često posjeduju određene vještine manipulacije koje koriste kako bi uvjerljivo prezentirali svoje laži. Manipulaciju koriste kao sredstvo za postizanje njihovih ciljeva ili za izbjegavanje odgovornosti za svoje postupke. Svojom karizmatičnošću i uvjerljivom glumom iznose laži pa vas mogu vrlo lako prevariti. Zdravi odnosi temelje se na iskrenoj komunikaciji i međusobnom povjerenju, pa je važno biti oprezan prema osobama koje se čine manipulativnima i lažljivima.
Premalo detalja
U želji da izbjegnu preplitanje laži, lažljivci ne pričaju „u detalje“. Laži najčešće sadrže manje detalja nego istinite priče. Nedostatak detalja je jedan od čestih znakova laži. Osobe koje lažu često će smanjiti količinu informacija koje daju kako bi se zaštitile ili drugi kako ne bi mogli provjeriti njihovu izjavu.
Dobro pamćenje
Iskusni lažljivci mogu razviti bolje strategije za održavanje svojih laži, uključujući pamćenje ključnih detalja kako bi izbjegli stvaranja kontradikcija. Dobri lažljivci najčešće ponavljaju istu priču jer ne žele ispasti neiskreni. Kada iskrene osobe prepričavaju nekakav događaj iz prošlosti, zbog nesavršenosti ljudskog pamćenja, često će ju prepričati na drugačiji način, izostavit će neki dio ili dodati detalj kojeg su se sjetili. Kako bi uvjerili druge u svoju iskrenost i poštenje lažljivci gotovo uvijek svoju verziju priče, ispričat će identično.
Aktivni i dobri slušatelji
Često su vješti u čitanju sugovornika, a komunikaciju će prilagoditi u trenu, kako bi postigli željene ciljeve. Npr. ako lažljivac primijeti da ste postali sumnjičavi, okrenuti će razgovor na šalu i tako vašu pažnju maknuti s razmišljanja o istinitosti njegovih izjava. Shvaćanje utjecaja koji imaju na druge ljude i prepoznavanje znakova nezadovoljstva, sumnje ili znatiželje kod slušatelja može im pomoći da ostanu uvjerljivi i izbjegnu otkrivanje svojih laži.
Ni jedan od ovih signala, sam po sebi, ne dokazuje da je vaš sugovornik lažljivac. Kombinacija tih faktora i pažljivo promatranje mogu vam pomoći bolje razumjeti određene situacija, a zaključke o iskrenosti drugih ne bi trebali olako donositi. U konačnici, uočavanje laži zahtijeva praksu i pažljivo promatranje. Nije produktivno u svakom razgovoru pronaći i najmanju laž, ali ako slutite da nečije laži imaju ozbiljne posljedice bitno je to iskomunicirati s vašim sugovornikom.