Ljubljenje. Ah, taj divan čin koji vrlo vjerojatno vodi do sljedećeg koraka, sljedećeg levela, druge, treće razine – ako si vješt (naravno)!
Zašto se ljudi ljube Foto: Shutterstock
Postoje dvije teorije o tome zašto ljudi osjećaju tako žarku potrebu za ljubljenjem. One proizlaze iz ideje da kao bebe imamo urođenu sklonost dodirivanju usana. U jednom slučaju može se dogoditi da dodir usana povezujemo s dojenjem, a taj je refleks urođen u svima. Drugi razlog je taj da se majke i njihova djeca vežu zbog prijenosa hrane, onako kako su to majke prije „nove ere“ uobičavale – sažvaču hranu djetetu i onda ga tako usta-na-usta hrane. To je nešto što se vidi kod naših najbližih predaka – čimpanzi – kao i kod drugih velikih majmuna.
Čimpanze Foto: Shutterstock
U nekim kulturama ljubljenje ne postoji?!
„Mislim da je ključ ljudskog univerzuma ljubljenja, odnosno njegovog odsustva, to što se senzualnost ljudi može zadovoljiti na mnogo drugih načina osim samo ljubljenja“, istaknuo je Jankowiak.
Kulture koje ne preferiraju ljubljenje, pronalaze druge načine da budu intimne, kaže autorica Sheril Kirshenbaum. „Tu je malajski poljubac koji je Darwin opisao, gdje su žene čučale na zemlji, a muškarci bi se nadvili nad njih i brzo ih ponjušili – na taj način bi uzeli malo partnerovog mirisa.“
Na Trobriandski otocima, kod istočne obale Papue Nove Gvineje, ljubavnici se ljube sjedeći licem u lice i grickajući si trepavice, „što mnogima od nas danas ne zvuči kao vrhunac romantike, ali za njih je to trik koji uvijek pali“, tvrdi Kirshenbaum. Ono što je važno kod ljubljenja usne-na-usne i drugih vrsta ljubljenja je to da se radi o razmjeni bliskih, intimnih poruka jedno o drugom.
Ljubljenje pritiskom na usne gotovo je jedinstveno ljudsko ponašanje. Ako ljubljenje ima evolucijsku svrhu, zašto ne vidimo više životinja kako se ljube?
Lav i lavica Foto: Shutterstock
Zašto se životinje ne ljube?
Melissa Hogenboom odgovorila je na to pitanje za BBC Earth 2015. Jedan od razloga zašto smo mogli biti prisiljeni približiti se partnerovom licu je taj da ih dobro nanjušimo. Miris može otkriti sve vrste korisnih informacija: prehrana, prisutnost bolesti, raspoloženje i srodnost. Mnoge životinje imaju daleko sofisticiranije osjetilo mirisa od nas, pa ne moraju biti ni približno toliko bliske.
Izvor: BBC