Toplinski valovi i suša nisu opasni samo zbog očitih razloga već mogu stvoriti dodatne probleme čak i kad kiša padne. Dr. Rob Thompson sa sveučilišta u Readingu na Twitteru je objavio eksperiment u kojem slikovito pokazuje zašto suše mogu imati dugoročne štetne posljedice.
U eksperimentu je postavio čašu vode naopako na tri različite vrste tla: mokro, normalno ljetno tlo te tlo nakon toplinskog vala. Rezultati pokusa iznenadili su baš sve jer logika nekako nalaže da bi najsuše tlo trebalo biti najžednije.
No, eksperiment je pokazao sasvim suprotno: Mokro tlo upilo je vodu iznimno brzo, normalno ljetno tlo sporije, a sušno tlo je odbijalo upiti vodu. ''Suho tlo je vrlo kompaktno zbog nedostatka vode, a čestice tla čak postaju i hidrofobne i odbijaju vodu. Napetost površine vode u kombinaciji s takvim uvjetima znači da se voda ne može probiti u tlo'', objašnjava stručnjak.
Takvi uvjeti pogodni su za nastajanje poplava, no to nije sve. ''Topliji zrak drži više vode pa su pljuskovi još obilniji'', pojašnjava dr. Thompson. Takvi obilni pljuskovi u kombinaciji s neprobojnim tlom recept su za katastrofe, a eksperiment koji slikovito pokazuje ovaj fenomen pogledajte u nastavku.
In this experiment Dr Rob Thompson of @UniRdg_Met shows just how long it takes water to soak into parched ground, illustrating why heavy rainfall after a #drought can be dangerous and might lead to flashfloods. @R0b1et @UniRdg_water pic.twitter.com/zbb3xLTXdK
— Uni of Reading (@UniofReading) August 10, 2022
