Kako je sve počelo?
Masovna histerija nastala je početkom ove godine u SAD-u zahvaljujući novom sustavu ocjenjivanja hrane, tj. “profiliranja hranjivih tvari”, pod nazivom Food Compas, a koji su lani razvili istraživači sa Sveučilišta Tufts.
Prema njihovu istraživanju, popularne američke pahuljice Lucky Charms ispale su nutritivno bogatije od određenih skupina mesa, sira i jaja.
Ameri su to doživjeli posebno problematičnim jer iza studije stoji i američki Nacionalni institut za srce, pluća i krv (NHLBI) – pa su samim time građani te informacije shvatili kao svojevrsni stav svoje vlade.
Međutim, postoji više faktora koji su priču nenamjerno zapleli do te mjere.
Jedan od tih faktora jest graf koji prikazuje rezultata studije.
Na njemu je zelenom bojom klasificirana hrana čiju se konzumaciju ohrabruje, žutom ona koju treba jesti umjereno, i crvenom hrana čiji unos treba minimizirati.
Prema konkretno tom grafu – mljevena govedina i sir cheddar smješteni su u crveno, dok su Lucky Charms smješteni u žuto. I naravno – to je, sasvim opravdano, bilo dovoljno da se svi živi izbezume.
E sad, prominentna međunarodna novinska agencija Reuters, koja se diči točnošću svojih informacija, odlučila je utvrditi činjenice, tj. napraviti “fact-check” tih online tvrdnji.
Nakon toga, neke stvari imaju više smisla nego što bi itko na prvu pomislio.
Prvo i najbitnije jest to što su korisnici društvenih mreža pogrešno protumačili ulogu NHLBI-ja u samoj studiji.
Iako je projekt djelomično financiran bespovratnim sredstvima NHLBI-a, odricanje od odgovornosti kaže da financijeri nisu imali nikakvu drugu ulogu u istraživanju ili nalazima studije. Dakle – ni NHLBI, ni vladini odjeli odgovorni za razvoj smjernica o prehrani nisu ni odobrili, ni promovirali Food Compass.
Također, Sveučilište Tufts nije kreiralo dotični graf koji je pokorio društvene mreže – ali! on zaista prikazuje ocjene temeljene na Food Compassu.
Naime, taj graf pojavljuje se u radu čiji su autori skupina nutricionista, a kojim su nastojali ocrtati ograničenja tog sustava profiliranja hrane!
Sad već ima malo više smisla, jel’ da?
U tom su radu autori proglasili Food Compass “impresivnim naporom”, ali nisu bili oduševljeni njegovim algoritmom.
Njihova najveća zamjerka bila je to što sustav daje rezultate koji ne razlikuju uobičajene nedostatke hranjivih tvari, preuveličavaju rizike povezane s hranom životinjskog podrijetla i podcjenjuju rizike povezane s ultraprerađenom hranom.
Također, skupina tih nutricionista usprotivila se korištenju trenutnog oblika Food Compassa za informiranje potrošača o izborima, politikama, programima, preoblikovanju industrije i odlukama o ulaganjima.
Ty Bell, jedan od autora tog kritičkog rada, pokušao je razriješiti zabune zbog kojih su rezultate Food Compassa prozvali, između ostalih, Joe Rogan, a i FoxNews.
Was the bar chart a government funded recommendation chart produced by the authors of the study?
No. The bar chart was not created by the authors of the study. I made the chart using select values from the paper to show questionable ratings and raise concern about the approach.
— Ty Beal (@TyRBeal) January 15, 2023
Beal je zatim pružio i “pravedniji” primjer načina na koji Food Compass ocjenjuje hranu, a koji podržava teoriju o nutritivnim vrijednostima s kojom nas se upoznaje od malena – “prerađeno = loše, prirodno = dobro”:
Here's a fairer example of Food Compass which clearly shows it is a decent system and would improve upon the current US diet. It would promote consumption of fruits, vegetables, legumes, nuts, seeds, whole grains, seafood, and yogurt, and limit consumption of junk foods. pic.twitter.com/XsVWBvFTNf
— Ty Beal (@TyRBeal) January 14, 2023
S druge strane, tim istraživača s Tuftsa u FAQ sekciji na službenoj stranici Food Compassa tvrdi kako su ti grafovi napravljeni kako bi naglasili nedostatke sustava radije nego pokazali njegov cjeloviti performans.
Kako ne bi baš ispalo da se dure, dodaju da kao “objektivni” znanstvenici prihvaćaju konstruktivnu kritiku i uzimaju je u obzir pri unaprjeđenju Food Compassa.
Napominju i kako je riječ o istraživanju koje je još u tijeku te da ga se cijelo vrijeme nadopunjuje i usavršava.
Na kraju, ali ne manje bitno – službene smjernice američke vlade o prehrani kažu da “zdravi prehrambeni obrazac” daje prednost “nutritivno bogatim oblicima hrane i pića u svim grupama hrane” i preporučuje ograničavanje namirnica s visokim udjelom dodanih šećera.
Dakle – puno strke ni za što. Food Compass možemo smatrati isključivo istraživačkim projektom koji je djelomice financirala američka vlada, ali koji je još uvijek u razvoju i ima svoje mane – koje su i javno istaknute. Nikako ga ne treba doživjeti kao stav američke vlade o prehrambenom standardu.
Idući put svakako preporučujemo bolje pročitati o čemu se radi prije nego što se feedove društvenih mreža zasuje napola shvaćenim – a bitnim – informacijama.
