Studij je, kao i mnogi drugi, raspodijeljen na preddiplomski, diplomski i poslijediplomski, a brucoši najprije biraju između tri studijska programa – Promet, Inteligentni transportni sustavi i logistika te Aeronautika.
Lidija, Marko, Vedrana i Nikolina podijelili su svoja iskustva. Dok je Vedrana magistra inženjerka, a Nikolina inženjerka, Lidija i Marko svoje fakultetsko obrazovanje privode kraju na posljednjim godinama diplomskog studija.
Marko studira na prvoj godini diplomskog studija aeronautike, a ranije je završio preddiplomski studij aeronautike, modul civilni pilot. Kakve su sve terenske aktivnosti te što se sve posjećuje na terenskoj nastavi, zanimalo je buduće studente.
”U sklopu preddiplomskog studija, usmjerenje civilni pilot, organizirano je i praktično osposobljavanje za pilota (letenje), koje kontinuirano traje tijekom druge i treće godine studija.”. Ovo se praktično osposobljavanje provodi u Hrvatskom zrakoplovnom nastavnom središtu na Aerodromu Lučko.”Tijekom druge i treće godine preko stručnih kolegija bila je organizirana terenska nastava u tehničkom odjelu Croatia Airlinesa na starom terminalu Međunarodne zračne luke Zagreb, gdje smo iz prve ruke čuli i na zrakoplovu vidjeli postupke održavanja i vođenja popratne dokumentacije. Što se tiče projekata, na nastavi smo sudjelovali u izradi analize zrakoplovne nesreće”, odgovara Marko.
Markova kolegica Vedrana, koja je već završila preddiplomski studij aeronautike, modul kontrola leta, pobliže opisuje posjete koje su imali tijekom studija: ”Odlazak više puta u Hrvatsku kontrolu zračne plovidbe što je uključivalo posjete uz stručno vodstvo: tornju Zagreb, radarskoj postaji na aerodromu Zagreb, Centru oblasne kontrole Zagreb, meteorološkom centru, zatim posjet uz stručno vodstvo Međunarodnoj zračnoj Luku Franjo Tuđman te zrakoplovnoj kompaniji Croatia Airlines”.
Lidija, koja je na završnoj godini diplomskog studija Promet, smjer Cestovni promet, izdvaja najzanimljiviji posjet: ”U sklopu kolegija ‘Prometno tehničke ekspertize i sigurnost’ održava se crash test, u kojemu studenti imaju priliku sudjelovati u očevidu, odnosno identificirati nastanak prometne nesreće. Uz to se provode razni projekti na kojima je uvijek dobrodošlo sudjelovanje ambicioznih i vrijednih studenata.”.
Za razliku od dvojice aeronautičara i Lidije sa smjera Cestovni promet, Nikolina se odlučila za logistiku, koju je i magistrirala. ”Tijekom studija imali smo priliku posjetiti nekoliko renomiranih firmi koje se mogu pohvaliti svojim logističkim procesima. Odaziv na terensku nastavu studenata, uključujući i mene, uvijek je bio za svaku pohvalu. Osim što taj dan nije bilo predavanja niti ispita, dobro smo se zabavili i štošta naučili. Kada bismo obuhvatili terensku nastavu u jednu cjelinu, najviše nam je koristilo povezivanje teorijskog znanja s konkretno opipljivim procesima iz realnog sektora”, prisjeća se ova bivša studentica Fakulteta prometnih znanosti, koja kaže da je vrlo brzo nakon diplome pronašla zaposlenje u struci. Upravo je to zanimalo buduće kolege.
Što se sve može raditi nakon završenog Fakulteta prometnih znanosti?
”Nakon završenog Fakulteta prometnih znanosti, diplomskog studija Aeronautika, moguće se zaposliti u različitim područjima zračnog prometa, odnosno aeronautike. Također, moguće se prijavljivati na natječaje za kontrolore letenja u Hrvatskoj i u drugim zemljama te zaposliti nakon uspješno završenog selekcijskog postupka, koji uključuje testiranje vještina i ostalih psihofizičkih sposobnosti. Tada završeni fakultet može značiti bod više prilikom finalnog izbora”, odgovara Vedrana, koja je trenutno na inicijalnom osposobljavanju za oblasnog kontrolora leta u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe. ”Teško je naći dream job u struci, ali to ne znači da je nemoguće. Zato se bitno tijekom studija uključivati u projekte, ERASMUS+, SESAR razne konferencije i redovito pratiti tržište rada i europske trendove. Ja sam ako studentica bila angažirana na više međunarodnih projekata na kojima su se provodile vježbe kontrole letenja što mi je omogućilo stjecanje dodatnih znanja, novo iskustvo, širenje vidika i sazrijevanje u poslovnom svijetu.”, nadodaje, čime otvara iduće pitanje.
Može li se tijekom studija ići na razmjenu studenata u druge zemlje i koje?
”Da, studentima Fakulteta prometnih znanosti na raspolaganju su ERASMUS+, CEEPUS i ostali natječaji. Velik je broj država u kojima se studenti mogu naći na razmjeni”, spremno odgovara Lidija, koja nije osobno bila na razmjeni, ali kaže da su se kolege koji su bili na razmjeni vraćali puni novih znanja, pozitivnih iskustva, ali i poznanstava.
Konkretniji je bio Marko, koji govori: ”Razmjena je omogućena sa Sveučilištem u Žilini, koji je u Slovačkoj”. Nikolina također nije iskoristila mogućnost razmjene studenata, ali je zato odgovorila na iduće pitanje.
Prate li se na studiju suvremeni trendovi u tehnologiji i obrazovanju?
”Na Fakultetu prometnih znanosti sveukupno je 21 laboratorij na kojima se omogućava učenje i podizanje kvalitete obrazovanja kroz znanstvene i stručne radove. Konkretno, studentima Logistike omogućen je pristup i rad u dvama laboratorijima – za simulacije u logistici te laboratoriju za znanost o podacima u prometu i logistici”, kaže Nikolina.
Iako drugog usmjerenja, Marko se slaže s navedenim i dodaje: ”Studenti se, mogu reći za usmjerenje civilni pilot, razvijaju kombinacijom obilja teorije koje dobiju kroz predavanja i praktičnog letačkog osposobljavanja, koje traje kontinuirano tijekom zadnje dvije godine studija.”.
Vedrana se nadovezala riječima: ” Na aeronautici smjer Kontrola leta obavezno je položiti praktično osposobljavanje na simulatoru koji uključuje: aerodromsku, oblasnu i prilaznu kontrolu letenja. Svaka kontrola uključuje rad na šest simulatorskih vježbi i praktičnu provjeru – dakle ukupno 18 vježbi i tri ispitne vježbe. Naši profesori nas potiču da sudjelujemo i na znanstvenim konferencijama, kao što je ZIRP – Znanost i razvitak prometa. Sudjelovanje može obuhvaćati od pomoći u organizaciji do suautora znanstvenih članaka uz mentorstvo profesora.’’
Nakon teorijske i praktične podloge budući studenti su postavili pitanje koje mnoge zanima: Na ljestvici od jedan do deset, koliko je Fakultet prometnih znanosti zahtjevan?
”S obzirom na to da je na aeronautici za većinu predmeta za uspješno polaganje teorijskog ispita potrebno imati minimalno 75 % točnih odgovora za ocjenu ‘dovoljan’ i s obzirom na to da je aeronautika smjer na tehničkom fakultetu, težina fakulteta, po mojoj procjeni, je sedam”, odgovara Vedrana, koja je završila studij Aeronautika.
Nikolina smatra kako svako fakultetsko obrazovanje zahtijeva određenu dozu požrtvovnosti i samoinicijativnog rada, stoga je teško objektivno definirati ljestvicu težine. ”Definitivno nije lagano, moraš se potruditi za svaki kolegij, ali ključ je u organizaciji i suradnji s kolegama te profesorima koji savjesno pristupaju u prenošenju znanja nama studentima”, odgovara.
Nakon zahtjevnosti, mnoge su zanimala i primanja, pa evo odgovora na pitanje: Kakva je zapošljivost nakon studija i koja je visina plaće?
”Zapošljivost ovisi o brojnim čimbenicima i zalaganju tijekom studija. Aktivnim sudjelovanjem na fakultetskim aktivnostima, natječajima, programima mobilnosti, studenti često na temelju takvih iskustava lakše pristupaju i bivaju prepoznati na tržištu rada”, odgovara Nikolina, dok je Vedrana konkretnija: ”Plaća u zrakoplovstvu u većini slučajeva veća je, a nekad i znatno veća od hrvatskog standarda, ali sve ovisi o radnom mjestu te odgovornostima.”.
S obzirom na Vedranu i Marka, dvoje aeronautičara, Nikolinu, koja je završila logistiku, te Lidiju, koja privodi kraju smjer cestovni promet, zanimljivo je bilo čuti odgovor na pitanje: Koja su zanimanja s Fakulteta prometnih znanosti najtraženija na tržištu rada?
”Mislim da su najtraženija zanimanja na tržištu rada vojni pilot i kontrolor leta’’, odgovara Vedrana, s kojom se slaže i Marko, nadodajući zanimanje profesionalnog (civilnog) pilota.
Nikolina se također slaže s njima, ali nadodaje da se trendovi često mijenjaju te da ne zaostaje traženost stručnog kadra sa studija Inteligentni transportni sustavi i logistika te studija Promet.
Lidija iz svoje perspektive odgovara: ”Na mojem smjeru, cestovni promet, traženiji poslovi su u projektantskim tvrtkama, kao i tvrtkama koje se bave održavanjem cestovne infrastrukture i suprastrukture.”.
Te, naposljetku, s kojim se zanimanjima sa završenim Fakultetom prometnih znanosti dobiva beneficirani radni staž?
”Beneficirani radni staž se može dobiti kada se zaposli kao kontrolor leta i kao pilot – vojni i civilni”, odgovara Vedrana.
Sadržaj je napravljen u produkciji Nova Studija, native tima Nove TV, u suradnji s partnerom Fakultet prometnih znanosti po najvišim profesionalnim standardima.
