Mnogi studenti koji studiraju u Zagrebu trenutno su zaokupljeni traženjem cimera, stanova i svih drugih stvari kako bi mogli mirno ući u novu akademsku godinu.
Oni koji su ostvarili pravo na studentski dom u Zagrebu brinu oko toga hoće li moći rezervirati svoju staru sobu, a ona druga kategorija studenata, koja za iduću akademsku godinu nije uspjela dobiti svoje mjesto u studentskom domu, suočava se s drugim problemima.
Tri i pol tisuće studenata
Naime, od ukupno 10.180 prijavljenih studenata na Natječaj za subvencionirani smještaj studenata u studentske domove za akademsku godinu 2023./2024., 6.508 njih ostvarilo je pravo na smještaj. Što znači da je bez svojeg mjesta u studentskom domu ostalo čak 3.672 studenata koji sada, gotovo pa u posljednji čas, moraju pronaći neku drugu soluciju u Zagrebu jer predavanja kreću za manje od dva mjeseca.
S obzirom na inflaciju i mnogobrojne druge ekonomske probleme kojima svjedočimo u posljednjih godinu dana, pronalazak sata u Zagrebu, za normalan iznos stanarine, pravi je izazov.
Isto čeka i studenticu Emu, koja je trenutno na drugoj godini studija, a ovo joj je ujedno i druga godina za redom da opet nije uspjela ostvariti pravo na studentski smještaj. Prethodne godine uspjela je pronaći stan u kojem je živjela, a kako nam govori, stanarina je bila sve, samo ne mala.
„Unatoč položenim ispitima i vrlo dobrom prosjeku“
No, tada su je stariji studenti tješili činjenicom da je na prvoj godini studija općenito puno teže stječi pravo na studentski dom, a da će na drugoj godini sigurno biti jedna od sretnica koja će dobiti svoje mjesto u subvencioniranom studentskom smještaju. Međutim, to se nije dogodilo ni ove godine.
„Svi su mi rekli da ne brinem jer ću na drugoj godini puno lakše dobiti mjesto u domu, pa sam odmah po objavi rezultata optimistično otvorila datoteku s rang listom i opako se razočarala“, rekla je studentica Ema za MojFaks.
Naime, kako nam govori, unatoč svim prikupljenim ECTS bodovima, vrlo dobrom prosjeku prve godine studija i ostalim dodatnim bodovima stečenim na temelju drugih dodatnih kriterija, mjesta za nju nema ni ove godine. Sada ponovno mora u potragu za novim stanom čije cijene, na području Zagreba, su otišle „u nebo“.
„Svi znamo da su apsolutno sve cijene otišle gore pa je pronalazak stana, za kojeg ne moramo izdvajati cijelu jednu prosječnu plaću roditelja, gotovo nemoguć“, dodala je Ema, a spomenula je i financijsku pomoć zagrebačkog Studentskog centra za studente koji nisu ostvarili pravo na smještaj, a koji će stanovati kod privatnih najmodavaca.
Pomoć SC-a je premala
No, i ta je pomoć poprilično mala u odnosu na skupoću današnjeg života u Hrvatskoj, posebno u glavnom gradu.
„Iz Studentskog centra se pozivaju na financijsku pomoć koju nude studentima koji nisu ostvarili pravo na subvencionirani smještaj u studentskom domu, a čiji je iznos, u usporedbi sa stvarnim troškovima, u najmanju ruku smiješan. Ilegalnog prodavanja mjesta u domu sve je više, a to je očiti znak da mjesto dobivaju oni kojima isto nije potrebno“, iskreno je istaknula Ema.
Rezervacija smještaja u privatnom domu
Ema nije jedina, s obzirom na to da više od tri i pol tisuće studenata nije ostvarilo pravo na subvencionirani smještaj. Jedna od njih je i studentica Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu koja se pripremala na to da možda niti za nju neće biti mjesta u zagrebačkim domovima.
„S obzirom na to da sistem u Hrvatskoj nikada nije 100% siguran, i nikada ne znaš što te čeka kao studenta, uvijek trebaš imati back up opcije. Jednu sam imala i ja, iako sam se prijavila za subvencionirani smještaj gdje sam stanovala prošle godine, ali sam se morala unaprijed prijaviti i u privatni dom, za svaki slučaj ako ne dobijem državni. Kao što sam i očekivala, državni dom nisam dobila, ali imam rezerviranu sobu u privatnom stoga se nisam previše živcirala“, napomenula je studentica RGNF-a.
Iako je razmišljala unaprijed i rezervirala sobu u privatnom smještaju, čija cijena je četverostruko veća u odnosu na subvencionirane zagrebačke studentske domove, sada ju jedino brine nova cimerica.
„Prošle godine sam imala sreće i dobila cimericu za poželjeti. S obzirom na to da sam prošle godine imala toliko sreće s dobrom cimericom, sumnjam da ću i ove godine proći tako dobro“, govori studentica RGNF-a za MojFaks.
Ovakvi problemi u Zagrebu sve su veći. Sve je veći priljev studenata iz cijele Hrvatske koji dolaze studirati u glavni grad, a smještaja sve manje. Prostorni kapaciteti u pojedinim domovima zaista su mali, a privatni stanovi kod privatnih najmodavaca sve su skuplji.
Bodovni prag značajno narastao
Studentski centar u Zagrebu ove je godine dodatno podigao minimalan bodovni prag za stjecanje prava na subvencionirani smještaj, a vjerujemo kako je i to djelomično doprinijelo činjenici da je više od tri i pol tisuće studenata ostalo bez svojeg smještaja.
Tako je prošle godine bilo dovoljno imati 1.387 bodova za stjecanje prava na smještaj, dok se ove godine ta brojka popela na čak 1.456 bodova.
Radi se o razlici od čak 69 bodova, što nije zanemarivo, a kontaktirali smo i zagrebački Studentski centar da pojasne prema kojim kriterijima i pravilima se određuje ovaj minimalan bodovni prag.
Četiri razloga zbog kojih je povećan bodovni prag
Postoji nekoliko razloga zbog kojih se minimalan bodovni prag, za ostvarivanje prava na studentski smještaj, povećao. Kako su nam objasnili iz Studentskog centra u Zagrebu, jedan od bitnijih razloga je manji broj prijava za ostvarivanje prava na smještaj, u odnosu na prethodne godine.
Osim toga, za MojFaks navode i da je u međuvremenu došlo do izmjene Pravilnika o subvencioniranom smještaju od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja te da je veći broj studenata, u odnosu na prethodne godine, koji su ostvarili izravno pravo na smještaj.
Nadalje, navode i da je ove godine manji broj studenata koji imaju nepotpunu dokumentaciju ili koji ne zadovoljavaju minimalne kriterije pravilnika.
Naposljetku, na povećanje minimalnog bodovnog praga utječe i činjenica da je u studenskom domu „Lašćina“ vjerojatno zatvoren osmi paviljon kojim se broj smještaja smanjio za 54.
