Stiže nam za mnoge najljepše godišnje doba, jer upravo će vam oni reći da nema ništa bolje od šetnje u jesensko popodne, kada lišće šušti pod nogama, a miris pečenih kestena mami iza svakog ugla. Priroda nas tako u ranu jesen obraduje raznim bojama, pa dok neki uživaju u njezinom dolasku, drugi žale za toplim ljetom, jer na red su došle i prve kiše, koje sa sobom donose oblake i tmurno vrijeme.
Razlog tome jest naravno činjenica da je jesen prijelazno razdoblje između ljeta i zime, a zanimljivo je da su na našem području padaline tada puno učestalije, nego npr. u proljeće, za što su odgovorne brojne jadranske i sredozemne ciklone. Neke od njih će tako u studenome dovesti i snijeg, koji je dosad najranije zabilježen već u listopadu, kada je davne 1936. godine zabijelio Zagreb.
Jesen nas tako uistinu zna iznenaditi, pa će vas tako možda zanimati i činjenice koje se vežu za ovo godišnje doba, prepuno promjena i nekih uistinu čudesnih prirodnih pojava:
Jesenski ekvinocij, odnosno prvi dan jeseni, kada se Sunce nalazi točno iznad ekvatora, zbiva se početkom posljednje rujanske trećine. Tada noć i dan traju podjednako, a u trenutku ekvinocija Sunčeve zrake obasjavaju Zemljin ekvator pod pravim kutom.
Na sjevernoj polutki jesen traje dio rujna, cijeli listopad, studeni i dio prosinca, a na južnoj Zemljinoj polutki dio ožujka, cijeli travanj, svibanj i dio lipnja.
Prema grčkoj mitologiji, to je vrijeme kada se Perzefona opet pridružuje svome mužu Hadu, strašnom bogu podzemlja, s kojim mora biti sve dok u proljeće ne dođe vrijeme da se vrati svojoj majci Demetri. Priroda zato oplakuje njezin odlazak, lišće gubi boju, a njezina majka božica zemlje shrvana tugom zemlji donosi neplodnost.
Kako se bliži zima, lišće postaje žuto, narančasto ili crvenkasto, a zanimljivo je da ono zapravo ne gubi boju, već ponovno poprima onu izvornu. To se događa jer se više ne stvara klorofil, koji za vrijeme ljeta uzrokuje zelenilo i koji zapravo blokira izvornu boju lista.
Jedna do najdražih jesenskih poslastica je svakako bundeva, koja potječe iz Meksika, a Europa ju je upoznala zahvaljujući Španjolcima.
U jesenskom periodu svoju migraciju započinju ptice, a neke od njih zaista su prave rekorderke u broju kilometara koji uspiju prevaliti kako bi stigle u toplije krajeve. Tako npr. artička čigra u samo jednom smjeru preleti oko 11,000 kilometara.
Ove godine jesen će nam stići 22.9. u 22:44.
Reci nam, raduješ li se dolasku jeseni? Koje je tvoje najdraže godišnje doba?
Foto: Sxc.hu
