Tim pitanjem su se bavili znanstvenici s triju sveučilišta (Stanford, Duke i Wisconsin), koji su proveli istraživanje na 5500 tinejdžera. Genetski su ih uspoređivali i promatrali kontekst u kojem su postali prijatelji i sredine u kojima su se kretali.
Nakon genetskih usporedbi su ustanovili da prijatelji dijele dvije trećine genetskih sličnosti kao bračni parovi, a razlog tome je privlačnost prema onima s kojima dijelimo zajedničke karakteristike (fizičke i psihičke), piše Večernji.hr. Drugim riječima, želimo se družiti s onima koji su nam sličniji po izgledu, stupnju obrazovanja, porijekla, po proživljenom... A taj proces je dobio i svoj naziv: društvena homofilija.
Pritom je bitno i gdje se krećemo, gdje odrastamo... Okolnosti nas spajaju ili razdvajaju. Prijatelje nalazimo u svojoj društvenoj sredini, primjerice u svojoj školi. Taj fenomen nosi sljedeći naziv: društveno strukturiranje.
I ono što je najzanimljivije – ne radimo to svjesno! Mi podsvjesno biramo ljude s kojima se želimo družiti u okvirima u kojima živimo, pa biramo one s kojima imamo puno zajedničkih točaka.
Slažeš li se sa znanstvenicima ili misliš da je rezultat koji su dobili puka slučajnost?
Foto: Shutterstock/Giphy
M.Z.
Pročitajte još:
Stvari koje sve BFF ice rade kad idu van – prepoznajete li se?
Vani je postalo prehladno - što raditi i kamo ići s BFF?
Tips & tricks: Što kada se posvađaš s BFF?
