S Batmanom smo doživjeli nekoliko različitih utjelovljenja lika, nekad s više, nekad s manje uspjeha. S rebootovima je stvar da filmaši mogu birati priču u kojoj operira glavni lik, mi samo znamo svijet u kojem je smještena radnja. I taj svijet će donijeti novac jer je publika već godinama investirana u taj svijet.
Film o tajnom agentu koji nosi bilo koje drugo ime osim Bond James Bond neće donijeti ni blizu toliko interesa kao već uhodani svijet lika koji voli protreseni martini. Pitaj Jacka Reachera.
Tako da… kužimo rebootove. Pričanje novih priča sa starim likovima u starom svijetu. Neke ćemo gledati, neke nikada ako smo prezasićeni likovima.
A remakeovi? Ajme što nas živciraju.
Pričanje istih priča s istim likovima u istim svjetovima, svaki put kao malo drukčije, ali zapravo sve već znaš i prije nego počneš gledati film.
Ove priče su toliko izmrcvarene da više ništa dobro ne može izaći iz njih i Hollywood ih treba ostaviti na miru.
Robin Hood
Priča o Robin Hoodu je ispričana milijun puta. Kužimo. Krade od bogatih, daje siromašnima. Ali uvijek je isto, znaš mu družinu, znaš mu neprijatelje, znaš mu ljubavni interes – i na kraju će uvijek pobijediti dobro.
Izvor fotografije: Youtube Screenshot
Mel Brooksova verzija Muškarci u tajicama se barem malo poigrala s ovim junakom starim stoljećima, ali sve ostale verzije su uglavnom identične. Mi volimo onog s Kevinom Costnerom jer je Kevin Costner bio jedna od najvećih zvijezda kad smo bili klinci, ali ne želimo više gledati nijednog Robina Hooda. Ni strijelu koja pogađa strijelu u centru mete.
Posljednjih s Jamie Foxxom i Taronom Egertonom nam je to itekako potvrdio. #snoozefest
A Christmas Carol
Božićna priča. Gledali smo ju u svim verzijama. Verzija s Billom Murrayjem? Verzija s Patrickom Stewartom? S Miki Mausom, s Muppetima, s animiranim Jimom Carreyjem? Jeziva verzija, dramatična ozbiljna verzija, animirana verzija? Sve kužiš. Scrooge ne voli Božić i posjećuju ga duhovi Božića. Bla bla bla. Razumijemo da je ovoj priči Charlesa Dickensa lako pristupiti jer je Božić vrijeme kad se gledaju filmovi, a za ovu priču iz 1843. su istekla autorska prava, nove ideje nisu pretjerano potrebne i scenarij se piše praktički sam od sebe. I dalje… Mislimo da može bolje od ovoga.
Knjiga o džungli
Izvor fotografije: Youtube Screenshot
Ah, vječno djelo Rudyarda Kiplinga. Možda ne pomisliš na ovo kada se uhvatimo priča koje su iscjeđene do iznemoglosti, ali uzmi u obzir da smo u posljednjih nekoliko godina dobili čak dvije verzije sa CGI životinjama. I nisu bile loše, ni verzija Jona Favreau za Disney ni verzija Andyja Serkisa za Netflix, ali priča je već poznata, samo nijanse u realizaciji variraju. O verzijama prije da ne govorimo. Disney animirani klasik će uvijek biti klasik, vraćat ćemo mu se kako bismo pjevali o Bare Necessities, sve ostalo je malo previše već.
Ubojstvo na Orient Expressu
Izvor fotografije: Youtube Screenshot
Osim što nas veseli činjenica da se ubojstvo odvilo negdje u Hrvatskoj, svaka filmska verzija ove klasične priče vječne Agathe Christie nas umara. Djeluje izlizano. Formula je uvijek ista. Film iz 2017. je pristojno zaradio na kino-blagajnama, ali nam više ne trebaju ovakvi filmovi. Knives Out? E to je Murder on the Orient Express formula, ali napravljena na drukčiji, samim tim i bolji način.
Frankenstein
Priča o ludom znanstveniku i njegovoj čudovišnoj tvorevini je prisutna već više od pola desetljeća u svijesti gledatelja filmova, mislimo da nas nijedno novo izdanje neće moći zaintrigirati dovoljno kako bismo platili ulaznicu. Sve već znamo. A nije samo ova tvorevina u pitanju kada se radi o tvorevinama koje žele biti ljudi.
Pinocchio
Izvor fotografije: Youtube Screenshot
Pinocchio je isto Disneyjev klasik (kao gotovo sve priče s ove liste), ali se ekranizirao bezbroj puta. Imamo Pinocchija Roberta Benignija iz 2002. godine gdje Benigni glumi Pinocchija, ali imamo i verziju iz 2019. godine gdje Benigni glumi Geppetta. 2021. godine ćemo dobiti i stop-motion mračnu verziju iz uma Guillerma del Tora za koju smo samo poluzagrijani. Volimo del Tora, ali je u posljednje vrijeme izjednačio broj svojih dobrih i loših filmova u našim knjigama. Nakon del Tora, dosta s Pinocchijem.
