Big Think razjašnjava još jedan mit.
Ideja iza tvrdnje “što pijan govori, trijezan misli”
Kada smo pijani, naše kočnice popuštaju i usudimo se verbalizirati misli koje bismo inače sakrivali možda i od samih sebe. Upravo taj čin verbalizacije, kao, osvjetljava naš pravi karakter.
Zato konzumacija alkohola iz nas može izvući naše neviđene verzije. To nas ostavlja s pitanjem – koja je verzija stvarnija, ova koju nosimo svaki dan ili ona koja se oslobodi nakon par čašica?
Neuroznanost kaže: Ne, pijane riječi nisu trijezne misli
U novoj studiju istraživača sa Sveučilišta Missouri promatralo se kako kozumacija alkohola utječe na našu osobnost.
Znanstvenici su došli do sljedećeg zaključka:
Naša uvjerenost u to da intoksikacija uzrokuje promjenu osobnosti vjerojatnije je rezultat istaknutih, društveno proliferiranih primjera, kao što su npr. kulturalni stereotipi nastali iz filmova poput The Hangover.
View this post on Instagram
Znanost i pravo nalažu kako pijane osobe ne mogu dati informirani pristanak. Zašto? Način na koji alkohol utječe na naš mozak kompliciran je i znanost ima samo mali uvid u njegovo razumijevanje.
Ono na što se možemo osloniti je znanje da alkohol utječe na hipokampus, tj. naš centar za pamćenje, zbog čega imamo rupe u pamćenju idući dan. A možda nisu ni rupe u pitanju, nekada nam nedostaje veliki dio filma.
Osim toga, utječe i na motorni korteks koji regulira naše pokrete. A zahvaća i prefrontalni korteks koji je zadužen za rasuđivanje i prosudbu… i većinu stvari koje nas karakteriziraju kao homo sapiense.
Pijanstvo nije pasivan proces
Stvar nije toliko jednostavna kao, okej, popuste nam kočnice i sad sve sputane želje odjednom izlete van.
Radi se o aktivnom kemijskom procesu koji se uklapa u definicije “stimulansa” i “depresiva”. On mijenja gotovo svaki dio našega mozga. A s obzirom na to da je naš mozak jedinstvena stvar koja nas čini baš nama – promjenom njega, mijenjamo se i mi sami.
Zaključak
Radi se o kompliciranoj drogi s nizom pozitivnih i negativnih efekata – čini nas sretnima, glasnima, ošamućenima, društvenima – ali nas ne čini iskrenijima nego što inače jesmo.