Međutim, nedavna studija iz Singapura utvrdila je da intermittent fasting povećava neurogenezu, tj. mogućnost regeneracije mozga.
Što je intermittent fasting?
Radi se o povremenom, tj. isprekidanom postu. Iako se u nekim kulturama prakticira zbog religije ili nestašice hrane, trenutno ga najčešće doživljavamo kao jedan od režima mršavljenja.
Funkcionira u različitim oblicima, a bazira se na izmjeni perioda u kojima ne jedemo (fasting period) i u kojima jedemo.
Neki od oblika u kojima se post prakticira:
- eat-stop-eat, tj. post 24 sata
- post svaki drugi dan, tj. 36/12
- preskakanje obroka – princip gdje jedemo samo kada osjećamo glad
- leangains, tj. 16/8 – nakon 16 sati posta, u prostoru od 8 sati ubacujemo 3 obroka
Debata oko idealnog trajanja posta traje i dalje. Big Think prenosi da je u časopisu Brain and Behaviour objavljena nova studija koja je pokušala na to pitanje odgovoriti sa specifičnim ciljem na umu – “kako intermittent fasting utječe na neurogenezu?”.
Koncept istraživanja
Istraživanje je provedeno na trima skupinama štakora (napomena – štakori nisu ljudi, a i štakori u zatočeništvu nisu pravi štakori), čije je trajanje posta bilo različito (12h, 16h i 24h). Četvrta grupa štakora jela je bez ograničenja.
Sve su grupe unosile jednak broj kalorija.
Rezultati istraživanja
Tri grupe koje su postile imale su povećanu neurogenezu na području hipokampusa u odnosu na grupu koja nije postila.
Hipokampus je područje mozga zaduženo za objedinjavanje iskustava i informacija pri stvaranju kratkoročnog i dugoročnog pamćenja te prostorne navigacije.
Grupa koja je postila 16 sati imala je najbolje rezultate.
Kod nje je pokazana povećana aktivnost na području koje sudjeluje u stvaranju novih neuronskih veza. Tim procesom stvaramo nova sjećanja pomoću kojih hipokampalna neurogeneza sprječava demenciju.
Što možemo zaključiti?
Rezultati studije upućuju na povezanost kognitivnog zdravlja ne samo s time što jedemo, nego i kada jedemo. Čini se da ograničavanje perioda u kojem jedemo – na 8h dnevno – može imati značajan učinak na našu mentalnu okretnost.
Na kraju, ako bi se rezultati istraživanja potvrdili i kod ljudi, intermittent fastingom mogli bismo se, u određenoj mjeri, boriti i protiv demencije.
