Gle nas, zabrijali smo da smo National Geographic, a zapravo samo obožavamo ova bića i animirane filmove Happy Feet. Za razliku od koala!
Led u Antarktičkom oceanu prijeko potreban je carskim pingvinima, ali zbog divljanja klimatskih promjena – on sve više nestaje i nepredvidljiv je. Mladi pingvini se zbog toga utapaju i smrzavaju, prenosi Gizmodo.
Izumiranje bi se moglo dogoditi do 2060. godine, za Reuters je izjavila biologinja Marcela Libertelli, koja proučava ptice.
Tu rastuću prijetnju od izumiranja pripisala je uglavnom klimatskim promjenama, s obzirom da je sezonski led koji je carskim pingvinima neophodan sve manje pouzdan. To potvrđuju i druga istraživanja.
Studija iz 2021. objavljena u časopisu Global Change Biology procijenila je da bi 98% kolonija carskih pingvina moglo nestati unutar stoljeća ako se emisije stakleničkih plinova nastave bez smanjenja.
Najveći razlog zašto se carski pingvini ne mogu lako prilagoditi klimatskim promjenama svodi se na morski led.
Ptice koje ne lete povijesno su se smatrale vezanima za morski led. Njihovo razmnožavanje ovisi o dijelovima Južnoga oceana koji se smrzavaju po određenom rasporedu te se zatim pretvaraju u led koji bi se trebao zadržati do antarktičkog ljeta.
Trenutno je jesen na južnoj polutci, kada carski pingvini počinju polagati i inkubirati svoja jaja.
Da bi to učinili, iz godine u godinu dolaze na obalu, i to na ista kolonijalna mjesta na morskom ledu. Tamo se razmnožavaju sa samo jednim partnerom i paze na samo jedno jaje koje se izleže u jedno ‘pile’ godišnje.
Ako sve prođe idealno, za nekoliko mjeseci bebe pingvini budu spremni za more.
U prosincu već postanu pernati te ih to vodootporno perje čuva od smrzavanja.
No kolonije za razmnožavanje već su dugo ugrožene jer se morski led smrzava kasnije, otapa ranije, i neočekivano propada tijekom sezone. Ako se led raspadne prije nego što su tek izleženi pilići dovoljno zreli, odrasli će otplivati neozlijeđeni, ali mladi će uginuti, tj. utopiti se i smrznuti do smrti.
Iako se neke kolonije nalaze na manje topljivim policama leda, za razliku od morskog leda, većina polica leda nije idealno stanište za carske pingvine i sklone su teljenju, tj. odlomljavanju.
Samo četiri kolonije, u više od 50 kolonija, redovito su identificirane na policama leda.
Libertelli inače prati carske pingvine u dvije kolonije u zapadnom Weddellovom moru, od kojih svaka ima manje od 10 tisuća jedinki.
Posljednjih je godina, drugu najveću od svih poznatih kolonija, Halley Bay, pogodila je katastrofa. Britanski istraživači pratili su Halley Bay putem satelita između 2016. i 2018. godine i primijetili da su gotovo svi mladi pingvini koji su se u tom periodu tamo izlegli – umrli.
Tako se Halley Bay kolonija smanjila se s oko 30 do 50 tisuća pingvina na gotovo ništa. Znanstvenici su to opisali kao “tri godine gotovo potpunog neuspjeha u razmnožavanju”, u studiji iz 2019. objavljenoj u časopisu Antarctic Science.
Britanski istraživači povezali su neuspjeh u Halley Bayu s posebno jakim događajem El Niño, ali klimatske promjene zasigurno utječu i na antarktički led.
Podaci koje pruža NASA pokazuju da Antarktika kontinuirano gubi ukupnu ledenu masu od 2002., a ranije ove godine, antarktički morski led dosegao je novi rekord opadanja.
Antarktički morski led cikličan je, i pod utjecajem mnogih drugih čimbenika osim klimatskih promjena, poput oceanskih struja. Zato je teško povući bilo kakvu izravnu liniju između trenutne razine antarktičkog morskog leda i klimatskih promjena.
Ipak, budući modeli predviđaju da će pogoršanje klimatskih promjena dovesti do manje antarktičkog morskog leda.
Mala pozitivna stvar u ovome svemu jest to da je gubitak pingvina u Halley Bayu korespondirao s povećanjem broja u drugoj, obližnjoj koloniji – što sugerira da su se mnogi od tih pingvina preselili negdje drugdje te da, iako su lojalni svojim mjestima za razmnožavanje, carski se carski pingvini mogu preseliti ako ta mjesta postanu neodrživa!
Libertelli se slaže da pingvini imaju određenu prilagodljivost. Izjavila je da će s manje ledenog pokrivača ili manje debelog ledenog pokrivača, carski pingvini odlučiti preseliti svoje kolonije na sigurna mjesta.
Ali, klimatske bi promjene mogle svako mjesto učiniti nesigurnim. Libertelli je nadodala kako ostaje pitanje hoće li ta ‘sigurnija mjesta’ još postojati, ili će se lice antarktičkog kontinenta toliko promijeniti da više neće podržavati carsku vrstu.
Procjenjuje se da na Zemlji postoji oko 500 tisuća carskih pingvina. Oni su najveća od svih vrsta pingvina i trenutno ih Međunarodna unija za očuvanje prirode smatra “skoro ugroženima”.
Na ekstremnom mjestu poput Antarktike, gdje postoji vrlo malo vrsta, gubitak carskih pingvina mogao bi imati ogroman utjecaj na ekosustav cijelog kontinenta, kaže Libertelli.
No, zaključak je veći od samih pingvina. Da, oni su trenutno u pitanju, ali nestanak bilo koje vrste tragedija je za planet i njegovu biološku raznolikost.
Na kraju, jedino naša vrsta ima mogućnost učiniti prijeko potrebne promjene kako bismo spriječili i mnoga druga izumiranja koja nas tek čekaju.
