Dakle, umjerena ili niska konzumacija alkohola na dnevnoj bazi nije povezana s nikakvim zdravstvenim prednostima, a samim time ni s odgađanjem smrti ili razvijanjem otpornosti na nju.
Nije alkohol piće bogova ni besmrtnih, nego nas, potrošnih i nemoćnih.
Dakle, na svom putu izgradnje kapaciteta redovitim doziranjem alkoholom – ne postižemo ništa… osim što će nam u subotu trebati dulje nego prosječnom smrtniku da stupimo u blaženo hrabrije, besramnije, zanimljivije i zabavnije stanje.
Pokazalo je to novo istraživanje i meta analiza 107 studija koje uključuju više od 4,8 milijuna sudionika, a koje je nedavno objavljeno u časopisu Jama Open Network.
Kontrolirajući nekoliko čimbenika kao što su srednja dob i spol skupine ispitanika, istraživači nisu pronašli nikakva značajna smanjenja rizika od sveukupne smrtnosti kod ispitanika koji su pili manje od 25 grama etanola dnevno – što je manje od dva standardna koktela.
Baš naprotiv, umjesto toga otkriven je povećani rizik od smrti evidentan pri višim razinama potrošnje, počevši od nižih razina za žene (od 25g dnevno) do viših za muškarce (od 45g dnevno).
Dakle – ne besmrtnost, nego uranjena smrt. Kako nam to zvuči? Nećemo reći loše, ali evo, nelijepo.
Dok su prethodne promatračka istraživanja sugerirala da “umjereni potrošači alkohola” imaju dulji očekivani životni vijek i da je manja vjerojatnost da će umrijeti od srčanih bolesti u odnosu na one koji ne piju, ova studija tu povezanost objašnjava kao moguću posljedicu “sustavnih pristranosti” koje utječu na mnoge studije.
Prethodne studije, navode istraživači, mogu dovesti u zabludu jer ne dokazuju uzrok i posljedicu. Uz to, nisu reprezentativno uključivale ispitanike, a imale su i loše mjere konzumacije alkohola.
Dakle, malo opreznije s pričom o “benefitima alkohola za zdravlje” nadalje.
