Jedno od najvećih istraživanja ikad je za Agenciju za znanost i visoko obrazovanje proveo tim s Instituta za društvena istraživanja (IDIZ) pod vodstvom Borisa Jokića i Zrinke Ristić Dedić. Znanstveno-istraživački projekt nosi naziv 'Analiza stanja i potreba u srednjoškolskom odgoju i obrazovanju vezanih uz informiranje o visokoškolskim izborima i postupcima upisa na studijske programe'.
Rezultati su pokazali da gotovo polovica ukupnog broja učenika smatra da se u Hrvatskoj znanje ne cijeni (48,7% učenika to tvrdi) i da čak 43,9% ispitanika u sljedećih 20 godina očekuje negativnu ili vrlo negativnu budućnost za Hrvatsku. Samo 19,9% njih predviđa Hrvatskoj u idućih 20 godina pozitivnu ili vrlo pozitivnu budućnost pa stoga ni ne čudi podatak da je na pitanje 'Koje je za tebe najpoželjnije mjesto za život i rad?', 53% odgovorilo 'IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE'.
Ipak, pokazuju znanje o osnovnim elementima sustava ispita državne mature i upisa u visoko obrazovanje, ali ne znaju puno o sustavu studiranja u Hrvatskoj – ne znaju koja je razlika između studijskih programa i redovnog i izvanrednog studiranja.
Oni misle da je u Hrvatskoj bez završenog faksa teško naći dobar posao (njih 74,3%) i vjeruju da je za kvalitetan život u Hrvatskoj potrebno imati fakultetsku diplomu (64,2% učenika). S druge strane, smatraju da su za upis na faks od sposobnosti učenja važnije druge stvari (snalažljivost, osobne veze, roditelji) – njih 61,1% se tako izjasnilo.
Pri odabiru studijskog programa, najvažniji su čimbenici osobni interes za određeno područje, stjecanje praktičnih znanja i vještina, lakoća zapošljavanja i mogućnost međunarodne mobilnosti. Čini se da su im najmanje bitni blizina studiranja, iskustvo članova obitelji i želje prijatelja.
Upravo oni najuspješniji (čak 52,3% njih) svoju budućnost vide izvan RH. U ukupnom uzorku 52,5% učenika svoju budućnost za 20 godina vidi u Hrvatskoj, a 47,5% van nje. Među svim skupinama, maturanti prirodoslovno-matematičkih gimnazija u najvećoj mjeri svoju budućnost vide u inozemstvu.
Više o istraživanju pročitajte na mrežnim stranicama Agencije za znanost i visoko obrazovanje u priopćenju za javnost ili u prikazu za medije.
Foto: AZVO/Screenshot/Profimedia
M.Z.
Provjeri još...
Srednjoškolci iz ovih hrvatskih gradova slabo čitaju i slušaju cajke
