Na TEDxTucsonu, dr. George Land šokirao je publiku kada je objavio šokantne rezultate testa kreativnosti razvijen za NASA-u, ali koji je naknadno korišten za testiranje školske djece. Naime, NASA je kontaktirala stručnjake jer su željeli stvoriti testove koji bi mjerili kreativne potencijale NASA-inih raketnih znanstvenika i inženjera, piše Ideapod.
Test se pokazao vrlo uspješnim za NASA-ine svrhe, no znanstvenicima su ostavili nekoliko pitanja: odakle dolazi kreativnost? Jesu li neki ljudi rođeni s njom ili su je naučili? Ili to proizlazi iz našeg iskustva?
Znanstvenici su tada testirali 1600 djece u dobi između 4 i 5 godina i otkrili nešto jako zanimljivo – čak 98 posto djece upao je u kategoriju mašte koja je u granicama genijalnosti. (Test koji su vršili trebao je pokazati kako se gleda na sposobnost da se s novim, različitim i inovativnim idejama pristupi problemima.)
Ali to nije sve!
Znanstvenici su bili toliko zaprepašteni da su odlučili napraviti longitudinalnu studiju i ponovno ispitati djecu, pet godina kasnije kad su imali deset godina.
Samo 30 posto djece sada je upalo u kategoriju mašte koja je u granicama genijalnosti.
Kad su djeca testirana s 15 godina, postotak je pao na 12 posto!
Što se događa kad odrastemo i završimo proces školovanja?
Odrasli imaju samo 2 posto maštovitosti u sebi.
Nije teško zaključiti da nas školski sustav, naša naobrazba, udaljava od našeg kreativnog genija.
Autor Gavin Nascimento navodi moguće objašnjenje:
'Razlog za to nije previše teško shvatiti; škola, kako to jasno zovemo, institucija je koja je povijesno uspostavljena kako bi služila željama vladajuće klase, a ne običnih ljudi.Da bi takozvana elita mogla održavati svoje raskošne životne stilove otvorenog luksuza – tamo gdje najmanje pridonose, ali uživaju najviše – shvaćaju da djeca moraju biti zaglupljena i mora im biti ispran mozak kako bi prihvatili njihov gramzivi sustav umjetne oskudice, beskrajnog iskorištavanja i neprekidnog rata', smatra on.
I što sad?
Land kaže da imamo sposobnost da budemo na 98 posto ako želimo. Iz onoga što su otkrili iz studije s djecom i od načina na koji mozak funkcionira, postoje dvije vrste razmišljanja koje se odvijaju u mozgu. Obje se koriste različitim dijelovima mozga i to je sasvim drugačija vrsta paradigme u smislu kako ono oblikuje nešto u našem umu.
Jedan se zove divergentna – to je mašta, koja se koristi za stvaranje novih mogućnosti.
Druga se naziva konvergentna – kada donosite odluke, testirate nešto, kritizirate, procjenjujete.
Dakle, divergentno razmišljanje djeluje poput akceleratora, a konvergentno razmišljanje djeluje kao kočnica.
'Otkrili smo što se događa s tom djecom kada ih školujemo – podučavamo ih da istodobno koriste obje vrste razmišljanja', kaže Land.
'Kada netko zatraži od vas da smislite nove ideje i vi ih iznesete, ono što će vam u školi reći je: 'Pokušali smo to prije', 'To je glupa ideja', 'Neće funkcionirati' i tako dalje.
Evo što moramo prestati raditi:
'Kad zapravo gledamo u unutrašnjost mozga, vidimo da se neuroni međusobno suprotstavljaju i zapravo smanjuju moć mozga jer stalno procjenjujemo, kritiziramo i cenzuriramo', kaže Land.
'Ako djelujemo pod strahom, koristimo manji dio mozga, ali kad koristimo kreativno razmišljanje, mozak živne.'
Što je rješenje?
Moramo ponovno pronaći tog petogodišnjaka. Ta sposobnost koju mi kao petogodišnjaci posjedujemo nikada se ne gubi. To je nešto što vježbate svaki dan kada sanjate', podsjeća nas Land.
Kako ćete pronaći petogodišnjaka?
Land nas izaziva sve: Sutra, uzmite vilicu, probudite petogodišnjaka i smislite 25 ili 30 ideja kako ćete poboljšati tu vilicu.
Mi vas pitamo - slažete li se?
Foto: Unsplash
I.I./ http://atma.hr/ideapod.com
Pročitajte još:
Rezultati ankete – ocjene u školama bi se trebale ukinuti
Srednja škola vs fakultet - koje su razlike u zadaćama?
Ove godine budi zrela - odluke koje moraš donijeti prije nego što počne škola
