Mnogi često misle kako pamte puno više nego što zapravo pamte i ponose se činjenicom da se svega sjećaju, ali to nikako nije istina. Sjećanja su tu, ali često su izvitoperena i ovise o mnogim različitim faktorima.
Ovih šest činjenica uvjerit će te u to da ni tvoje pamćenje nije bajno, ali će ti pomoći i u potencijalno boljem pamćenju u budućnosti. U svakom slučaju postat ćeš svjesnija sebe i svojih mogućnosti, a to je na kraju dana najvažnije. Nemoj ispaštati zbog lošeg pamćenja.
Ovih šest činjenica je jako dobro znati:
1. Nije moguće da se sjećaš svojih prvih nekoliko godina života, ali mnogi misle da se sjećaju
Znanstvenici danas vjeruju da je nemoguće to da se sjećaš prvih godina svog života i onih devet mjeseci prije rođenja. Mnoge moždane strukture koje su potrebne za pamćenje tad se još nisu razvile. To znači da je fizički nemoguće da je tvoj mozak sačuvao sjećanja iz tako ranih dana. Ta sjećanja koja misliš da imaš su zapravo lažna sjećanja koja su stvorena zahvaljujući drugim iskustvima i znanjima koja si stekla kasnije u životu.
2. Tvoje pamćenje može ovisiti i o temperaturi tvog tijela
Psiholozi tvrde kako pamćenje uvelike ovisi o kontekstu. Primjerice, proveden je eksperiment u kojemu su ljudi trebali zapamtiti popis riječi, a neki su pritom morali držati ruku u kanti punoj leda i ledene vode. Znanstvenici su utvrdili da se sjećanje znatno poboljšalo kod onih koji su ruku držali u kanti ledene vode. Zaključili su da se puno bolje i brže pamti ako se stvore određene 'smetnje' u okolišu ili psihološke smetnje u trenutku kad se informacija prima. Možeš određene 'smetnje' okrenuti i u svoju korist. Ljudi koji žvaču žvakaću ili piju kavu tijekom učenja sjetit će se više činjenica ako su u mogućnosti rekreirati te uvjete u vrijeme ispita. Mirisi također mogu pomoći u prizivanju sjećanja tako da ti i nošenje određenih parfema može pomoći u boljem pamćenju i prisjećanju činjenica.
3. Tvoja vremenska linija pamćenja je izvitoperena
Osim ako ste neuobičajeno prilagođeni ciklusu vijesti, teško da ćete se prisjetiti točnog mjeseca i godine kad je primjerice Michael Jackson umro, Beyonce izdala album Lemonade ili je La La Land zabunom dobio nagradu Oscar za najbolji film.
Istraživanja su pokazala da često podcjenjujemo vremenski period koji je prošao od nekih davnih događaja, ali i onih koji su se dogodili nedavno. Ovaj fenomen se naziva vremenski pomak. Tvoje pamćenje je izvitopereno i ne poklapa se sa stvarnom kronologijom.
4. Postoji prednost kod nejasnih sjećanja
Kad bi pokušala nacrtati svog najboljeg prijatelja ili prijateljicu samo pomoću vlastitog pamćenja vrlo vjerojatno ne bi imala problema s tim da se sjetiš nekih općenitih obilježja njihovog lica, ali onih specifičnih poput boje njihovih očiju bile bi malo teže za pogoditi. Ovo je samo jedan primjer toga kako se svi imamo tendenciju prisjetiti samo općenitih stvari, ali ne i najmanjih detalja. To nije nužno loša stvar jer se ti najsitniji detalji zapravo mijenjaju svakodnevno, a cjelokupni dojam ostaje isti. Zanimljiva je činjenica da ne pamtimo ni vlastiti izgled najbolje, a imamo običaj zapamtiti i percipirati vlastito lice puno privlačnijim nego što ono je.
5. Preveliko samopouzdanje po pitanju vlastitog pamćenja ima svoju cijenu
Često ljudi zaborave sve situacije u kojima ih je sjećanje izdalo, ali pamte sve trenutke u kojima ih je poslužilo pa kad trebaju prosuditi o točnosti svog pamćenja prosuđuju samo na temelju situacija u kojima im je pamćenje bilo dobro. Ovo je veliki problem kod policajaca koji često svjedoče na sudu po pitanju mnogih kaznenih djela, ali i učenika koji optimistično precjenjuju količinu naučenog gradiva. Također, ljudi često vjeruju kako će zapamtiti sve što trebaju napraviti u budućnosti, ali to zapravo nije tako.
6. Možda patiš od digitalne amnezije
Sveprisutnost pametnih telefona mogla bi predstavljati veliku prednost za naše pamćenje. Samo se prisjeti svih objava na Facebooku i Instagramu. S druge strane, društvene mreže imaju potencijal iskrivljavanja tvog sjećanja o prošlim događajima. Sjećanja postaju labilna i krhka kad ih pokušavamo prizvati u svoju svijest, a samim time se iskrivljavaju i srodne uspomene. Kao rezultat toga, podsjećanje na jedan dio nekog događaja može ojačati naše sjećanje na taj detalj, ali često uzrokuje zaboravljanje povezanih informacija kojih se ne prisjećamo aktivno. Društvene mreže pridonose tome da se prisjećamo samo jednog trenutka u jednom danu, ali se sve manje možemo sjetiti ostatka tog dana, što bi moglo biti problematično. Na taj način neka sjećanja koja smo pohranili na društvenim mrežama mogu postati značajnija nego što su izvorno bila.
Foto: Freepik/Giphy
M.S.K. / BBC
Pogledajte još:
[FUN FACTS] Ne znate ih, a ziher želite znati – donosimo 18 činjenica o ljudskom tijelu
FUN FACT Činjenice o tinejdžerima koji će vas nasmijati, ali i šokirati
Najbolji božićni poklon za nju – dvadesetak ideja s kojima ne možeš pogriješiti kada daruješ frendicu ili curu
